Španija preuzela od Švedske predsjedanje Evropskom unijom

S prvim danom jula dolazi do uobičajeno smjene na čelu Vijeća Evropske unije, Španija preuzima rotirajuće predsjedanje od Švedske, a premijer Pedro Sanchez putuje u Kijev kako bi pokazao nepokolebljivu podršku EU-a Ukrajini.

Bit će to treća Sanchezova posjeta od početka ruske agresije na Ukrajinu krajem februara prošle godine, gdje će sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Špansko predsjedanje je zadnje puno predsjedanje prije evropskih izbora, koji će biti održani od 6. do 9. juna sljedeće godine, za vrijeme belgijskog predsjedanja Unijom.

Sanchez je usred predizborne kampanje, što znači da će njegova vlada početi ovo predsjedanje ali nije sigurno da će ga i završiti, s obzirom na predstojeće parlamentarne izbore.

Sanchez najavio reindustrijalizaciju i digitalizaciju Evrope

Tri sedmice nakon preuzimanja predsjedanja Španci će izići na vanredne parlamentarne izbore, a Sanchez je poručio da ti izbori neće poremetiti predstojeće predsjedanje.

Sanchez je sazvao vanredne izbore za 23. juli, nakon što je njegova Socijalistička radnička partija (PSOE) doživjela težak poraz na lokalnim izborima prošlog mjeseca.

Ovo je druga Sanchezova vlada, koji je premijer od 2018. godine.

Sanchez je ocijenio da sada ima veće izglede nego da čeka redovne izbore u decembru.

Sredinom juna u Madridu je predstavio program španskog predsjedanja, u kojem su četiri prioriteta: povratak industrije u Evropu, zelena tranzicija, jačanje socijalne pravde i jedinstvo EU-a.

“Promicat ćemo reindustrijalizaciju i digitalizaciju Evrope. Napravit ćemo odlučujući napredak u ekološkoj tranziciji. Učinit ćemo ekonomiju prosperitetnijom, ali i pravednijom i ojačat ćemo evropsko jedinstvo novim alatima i novim sporazumima”, poručio je Sanchez.

Osim četiri prioriteta, Sanchez je rekao da će Španija nastojati do kraja godine zaključiti zakonodavni proces o novom paktu o migracijama i azilu, reformi tržišta energije, o novim fiskalnim pravilima te ustrajati na podršci Ukrajini, koja se bori protiv ruske agresije.

Velike kompanije trebaju plaćati pravedan porez

Španija najavljuje da će raditi na privlačenju novih kompanija u Evropu u kontekstu geopolitičkih, tehnoloških i ekoloških promjena, koje vidi kao priliku za smanjenje pretjerane ovisnosti EU-a o trećim zemljama u područjima poput energije, zdravlja, digitalne tehnologije, hrane.

Sanchez je najavio da će nastojati uspostaviti minimalne standarde korporativnih poreza u EU kako bi velike multinacinalne kompanije plaćale pravedan porez, naročito u digitalnom sektoru, i boriti se protiv utaje poreza i korištenja fiktivnih kompanija.

Španija će, također, nastojati jačati veze s Latinskom Amerikom, koju su Španci kolonizirali u 15. stoljeću i gdje danas većina stanovništva govori španski jezik.

Sanchez je dvije godine proveo u Bosni i Hercegovini, od 1997. do 1999. godine, u kabinetu tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice Carlosa Westendorpa, bivšeg španskog ministra vanjskih poslova.

Sa špankim predsjedavanjem počinje novi predsjednički trio, u kojem su još Belgija, koja će predsjedavati u prvoj polovini, i Mađarska, u drugoj polovini sljedeće godine.

Trio definira dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima će se Vijeće EU-a baviti u razdoblju od 18 mjeseci.

Ovo je peto predsjedanje Španije, koja je postala članica Unije 1986.

Prvi put je predsjedala 1989. godine, zatim 1995, 2002. i 2010. godine.

Dgovori o zakonima u više područja pod švedskim predsjedanjem

U drugoj polovini ove godine Španija će organizirati 21 neformalni sastanak, a svaki od njih u nekom drugom španskom gradu.

Predviđen je i sastanak šefova država ili vlada EU-a u oktobru u Granadi.

Španija preuzima kormilo od Švedske, koja se može pohvaliti da je pod njenim vodstvom postignuto više važnih dogovora o zakonima u više područja.

Naročito se ističe dogovor o zajedničkom stavu država članica o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela pakta o migracijama i azilu, o čemu su zemlje članice godinama bezuspješno pregovarale.