Živjeti ‘kineski san’: Novi svjetski poredak u Pekingu

Dok Peking jača svoj diplomatski utjecaj, analitičari kažu da želi ‘preoblikovati’, pa čak i zamijeniti postojeće globalne institucije.

Kineski predsjednik pojačao je diplomatiju od kako su prošle godine ukinute mjere protiv COVID-19 (Reuters)

Piše: Frederik Kelter

Od kako je Kina krajem prošle godine napustila svoju politiku nulte borbe protiv COVID-19, Peking je uključen u niz angažmana od Istoka do Zapada.

Samit u indijskoj Goi, vojne vježbe u Singapuru i Južnoj Africi, posjete njemačkog kancelara i francuskog predsjednika te posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rusiji i Saudijskoj Arabiji samo su neki od primjera nedavne burne diplomatije Pekinga.

I dok su zapadni čelnici govorili o razdvajanju ili smanjenju rizika ekonomskih veza s Kinom, nacija je i dalje duboko integrirana u svjetsku ekonomiju i najveći je trgovinski partner više od 120 zemalja.

Davno su prošli dani kada je Kina bila izolirani usamljenik ili je Kineska vlada izgledala zadovoljna tihim promatranjem svjetskih događaja sa strane.

Sada Peking teži diplomatskom statusu koji odgovara njegovom položaju druge najveće svjetske ekonomije.

Dijalog globalnih političkih stranaka u Pekingu

U govoru na konferenciji Ujedinjenih naroda, održanoj povodom obilježavanja 50. godišnjice pridruživanja Narodne Republike Kine Svjetskoj organizaciji, Xi se osvrnuo na diplomatski uspon Kine i govorio o predanosti Pekinga svjetskom poretku definiranom težnjom za mirom, demokratijom i ljudskim prava, kao i odbacivanje unilateralizma, stranog uplitanja i politike moći.

Sredinom marta na takozvanom sastanku dijaloga između globalnih političkih stranaka u Pekingu Xi je pojačao predanost istim načelima.

U uvodnom govoru predstavio je Globalnu civilizacijsku inicijativu (GCI) kao način formaliziranja ovih načela, s dodatnom svrhom poticanja zemalja da “u potpunosti iskoriste relevantnost svoje historije i kulture” i “cijene percepciju vrijednosti različitih civilizacija i suzdrže se od nametanja vlastitih vrijednosti ili modela drugima”.

S prethodno predloženom Inicijativom za globalni razvoj (GDI) i Inicijativom za globalnu sigurnost (GSI), čini se da GCI sažima – iako u amorfnim terminima – veliki dio cjelokupne vizije kineskog predsjednika za novi međunarodni poredak.

Yao Yuan Yeh predaje kineske studije na Univerzitetu St Thomas u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovim riječima, takav bi poredak dijelom zamijenio, a dijelom preoblikovao međunarodni sistem u novi skup struktura koje su bolje usklađene sa svjetonazorom Komunističke partije Kine.

“Bio bi to svjetski poredak koji ne ograničava komunističku Kinu, već pridonosi njezinu usponu”, rekao je.

Put u Moskvu, telefonski razgovor sa Zelenskim

Svrha sastanka u martu bila je, u određenoj mjeri, djelovati kao kineski pandan Samitu za demokratiju, koji su Sjedinjene Američke Države održale drugi put tog mjeseca, kao dio napora da se okupe svjetske demokratije.

Dok su na oba događaja bili pozvani čelnici Mongolije, Srbije i Južne Afrike, američki samit većinom je uključivao tradicionalne saveznike Washingtona, dok su na skupu u Pekingu bili čelnici Kazahstana, Rusije, Sudana i Venecuele.

Spremnost Kineske vlade da sarađuje s raznim svjetskim akterima doista se pokazala posljednjih mjeseci.

Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang čita pismo Xi Jinpinga na Kineskoj modernizaciji i Svjetskom forumu u Šangaju u aprilu (AP Photo)

Kineska diplomatija odigrala je ulogu u približavanju Irana i Saudijske Arabije u martu.

Također u martu, kineski ministar vanjskih poslova posjetio je pučistu u Mijanmaru Min Aung Hlainga, dok je Xi otputovao u Moskvu, na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

U aprilu je Xi održao telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a prošlog je mjeseca njegov izaslanik pokušao pridobiti podršku za plan Pekinga za okončanje ruskog rata u Ukrajini.

Peking se, također, spominjao kao potencijalni mirovni posrednik u sukobima razorenom Sudanu.

Andy Mok, viši naučni suradnik u Centru za Kinu i globalizaciju sa sjedištem u Pekingu, kaže da je kineski pristup međunarodnim odnosima definiran načinom razmišljanja “živi i pusti živjeti”.

“Manje je definiran zajedničkim vrijednostima, a više zajedničkom budućnošću”, kazao je za Al Jazeeru.

‘Svjetski poredak u Pekingu definirat će multipolarnost’

To znači da, dok zapadne zemlje ponekad uvjetuju interakcije i saradnju poštivanjem niza vrijednosti, Kina želi temeljiti svoje angažmane na potencijalu za razvoj i buduće koristi, rekao je Mok.

Politika u velikoj mjeri slijedi uvjerenje Komunističke partije da razvoj i prosperitet ne moraju dovesti do usvajanja ovih – takozvanih zapadnih – vrijednosti.

Kinesko vodstvo često je kritiziralo “određene zemlje” zbog navodnog nametanja svojih načela drugima i nedostatka poštovanja za načine na koje nezapadne nacije s različitim kulturama i tradicijama vode svoje poslove.

Svjetski poredak u Pekingu definirat će multipolarnost, prema Moku, koji kaže da Kina ne planira biti dominantna sila.

“Ne vidim promjenu u svjetskom poretku kao slučaj da novi šef jednostavno zamijeni starog šefa.”

Iako se kinesko vodstvo redovno protivi nametanju zapadnih vrijednosti, to ne znači da Peking želi odbaciti demokratiju, ljudska prava i vladavinu prava na globalnoj sceni, navodi Kineska vlada.

Xi Jinping i Vladimir Putin nazdravili su sve bližim odnosima između dvije zemlje kada je kineski predsjednik putovao u Moskvu u martu (AP)

Koristeći Kinu kao primjer, Xi je tvrdio da je ona “demokratska” jer Komunistička partija i država predstavljaju narod i vode zemlju u ime naroda kako bi promicali volju naroda.

Kineski državni mediji insistiraju na tome da liberalne demokratije zanemaruju potrebe ljudi, mjereći demokratiju “samo” na temelju izbornih ciklusa.

Peking, također, ističe smanjenje siromaštva i strategiju protiv COVID-19 kao primjere predanosti vlade ljudskim pravima.

‘Jednostavno reći nešto ne znači da je istina’

“Oni te vrijednosti vide kao relativnije pojmove i, prema vlastitom mišljenju, pružili su njihovu inkluzivniju definiciju sa slobodom od gladi i slobodom od straha za vaš život, koji se smatraju primjerima temeljnijih ljudskih prava”, kazao je Mok.

Pokušaj reinterpretacije jezika o ljudskim pravima i demokratiji stoga nije nešto što treba shvatiti olako, smatra Elaine Pearson, direktorica azijskog Odjela organizacije za ljudska prava Human Rights Watch (HRW).

“Nije na pojedinačnim državama da redefiniraju ljudska prava kako žele”, rekla je za Al Jazeeru.

“Totalitarna Sjeverna Koreja, također, sebe naziva Demokratskom Narodnom Republikom Sjevernom Korejom – jednostavno reći nešto ne znači da je istina.”

HRW je 2020. godine upozorio da Peking pokušava donijeti promjene unutar UN-a, ne samo pokušavajući redefinirati utvrđena načela, nego i ometajući istrage i razvodnjavajući osude kršenja ljudskih prava diljem svijeta.

Njegovi napori dolaze u trenutku kada su međunarodne nevladine organizacije i tijela UN-a izrazili duboku zabrinutost zbog kršenja osnovnih sloboda i prava u Kini.

Kada je prošle godine objavljen izvještaj UN-a u kojem se detaljno navode mogući “zločini protiv čovječnosti” od kineske države protiv većinom muslimanskih Ujgura u krajnjoj zapadnoj regiji Xinjiang, Peking je odgovorio vlastitim izvještajem.

Optužio je navodne protukineske snage u SAD-u i drugim zapadnim zemljama da glume zabrinutost za ljudska prava i kazao da žele iskoristiti ujgursko pitanje za “destabiliziranje Xinjianga i suzbijanje Kine”.

Drugi najveći donator sredstava UN-u

Šangajsku organizaciju za saradnju, Novu razvojnu banku BRICS-a (NDB), Azijsku infrastrukturnu investicijsku banku (AIIB) i Fond Puta svile predvodi Kina, imaju sjedište u Kini i nazivaju ih alternativama uspostavljenim globalnim institucijama poput UN-a, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Ali, ne treba ih nužno posmatrati kao pokušaj Pekinga da zamijeni postojeće međunarodne institucije, navodi St Thomas’s Yeh.

Kao što pokazuju slučajevi UN-a, Peking je, također, usmjerio značajne napore u preoblikovanje uspostavljenih institucija.

Istodobno, Kina je drugi najveći donator sredstava UN-u i jedna od samo pet članica Vijeća sigurnosti UN-a s trajnim pravom veta.

“Vidimo kako Peking radi i unutar i izvan uspostavljenih struktura, ovisno o tome šta najviše pogoduje njihovim ciljevima”, rekao je Yeh.

Na svjetskoj sceni Kineska je vlada više puta osudila kršenje nacionalnog suvereniteta, strano uplitanje u poslove drugih naroda i jednostrano korištenje ekonomskih sankcija.

Ali, u isto vrijeme, zadržava pravo pregledati međunarodne presude koje su protiv nje – poput presude međunarodnog suda iz 2016. godine da njeno historijsko polaganje prava na Južno kinesko more nema “pravnu osnovu” – i poduzeti mjere protiv onih za koje se smatra da stoji između Pekinga i njegovog puta prema nacionalnom pomlađivanju.

‘Oni koji se igraju vatrom bivaju opečeni’

Ali, čak i dok Peking hvali “nemiješanje” za sebe i druge, i sam je optužen da se miješa u inozemstvo.

Kinesko diplomatsko osoblje je, također, optuženo za miješanje u izbore u Danskoj, dok je konzularno osoblje u Manchesteru, drugom najvećem gradu u Engleskoj, optuženo za korištenje fizičkog nasilja kako bi prekinulo proteste ispred kineskog konzulata.

U svim tim slučajevima kineski dužnosnici odbacili su učešće u bilo kakvom petljanju, tvrdeći umjesto toga da su snage sa “skrivenim planovima” “izmišljale laži” kako bi “okaljale” Kinu.

U isto vrijeme Kineska vlada kaže da zadržava pravo braniti svoj suverenitet i djelovati protiv onih koji se pokušaju miješati u unutrašnja pitanja Kine.

Kao što je Xi navodno rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu u vezi s američkim angažmanom s Tajvanom tokom telefonskog razgovora prošle godine: “Oni koji se igraju vatrom bivaju opečeni.”

Izvor: Al Jazeera