Uspon desnog AfD-a izaziva svađe među njemačkim strankama

Porast popularnosti desničarske populističke Alternative za Njemačku (AfD) izazvao je razdor i uzajamne optužbe među njemačkim strankama, što stvara pritisak na vladu Olafa Scholza dok se zemlja već bori s recesijom i drugim problemima, poput ruske invazije na Ukrajinu.

Opozicijska Kršćansko-demokratska unija (CDU) optužuje koalicijsku vladu – Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), Zeleni, Liberalno demokratska partija (FDP) – za uspon desničara.

Kancelar odbacuje te tvrdnje i ukazuje da takve desničarske tendencije postoje i u drugim zemljama, navodi Deutsche Welle (DW), prenosi Tanjug.

AfD se, prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja, popeo na drugo mjesto po popularnosti i skoro se izjednačio s vladajućim SPD-om.

Nezamisliv uspjeh desničara

Ovakav uspjeh AfD-a je dugo bio nezamisliv, međutim, kada bi se sada raspisali parlamentarni izbori, ta stranka bi dobila 18 posto glasova, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja koje svakoga mjeseca provodi institut Infratest-dimap za javni servis ARD.

Predsjednik CDU-a Friedrich Merz tvrdi da je za uspjeh desničarske AfD kriva vlada.

“Da imamo vladu koja dobro radi, AfD ne bi bio na 18 posto. Građani Njemačke su siti takve vlasti i zato sada sebi daju oduška na ovaj način”, kazao je za ZDF i uputio posebne kritike stranci Zeleni.

Ipak, Merz je poručio da neće sarađivati s AfD-om, koje je nazvao antisemitskom strankom, neprijateljski nastrojenom prema strancima.

“Sve dok sam ja predsjednik CDU-a, neće biti nikakve saradnje s tom strankom”, rekao je Merz.