Rat, nafta i zlato: Činjenice o Wagnerovim vojnim operacijama širom svijeta

Neuspješna pobuna ruske privatne vojne grupe Wagner prošle sedmice dovodi u pitanje sudbinu široke mreže vojnih i komercijalnih operacija ovih snaga širom Evrope, Bliskog istoka i Afrike.

Slijede činjenice o tome šta Wagner radi i gdje provodi svoje operacije, prema izvještaju koji je objavila novinska agencija Reuters:

Ukrajina

Wagner je rapoređen u Ukrajinu nedugo nakon početka ruske ofanzive u februaru prošle godine. Wagner je do ljeta regrutirao hiljade zatvorenika da se bore u redovima ove grupe na prvim borbenim linijama.

Do decembra, kada je preuzela glavnu ulogu u bici za Bahmut, američke obavještajne službe procijenile su da je vojna grupa imala 40.000 regrutiranih zatvorenika koji se bore u Ukrajini, iako Wagner nije davao nikakve komentare o tom broju.

Vođe grupe pripisale su sebi zasluge za ruski uspjeh u Bahmutu, te su kritizirali redovnu rusku vojsku i način na koji Ministarstvo odbrane vodi rat.

Bjelorusija

Šef Wagnera Jevgenij Prigožin doputovao je u Bjelorusiju u utorak, prema dogovoru koji je sklopio predsjednik te države Aleksandar Lukašenko.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će borcima ove grupe biti ponuđen izbor da se tamo presele.

Nedavni satelitski snimci pokazuju radove na obnovi polunapuštene vojne baze u Bjelorusiji, u blizini mjesta Asipoviči, što ukazuje da će tu biti sjedište Wagnerovih snaga.

Sirija

Rusija je službeno započela svoje vojne operacije u Siriji 2015. u znak podrške predsjedniku Basharu al-Assadu. Rasporedila je svoje zračne snage iz baze Hmeimim te je koristila kontaktore, uključujući Wagnerove snage, u nekim kopnenim operacijama i u sigurnosnim ulogama.

Američke snage ubile su nekoliko stotina Wagnerovih boraca tokom sukoba u Siriji 2018.

Grupa je preuzela zadatak osiguravanja naftnog polja “Al-Shaer”, a zapadni dužnosnici su saopćili da grupa posjeduje kompaniju “Evro Polis”, koja uzima 25 posto profita na nekoliko naftnih polja.

Zračna baza Hmeimim je u međuvremenu postala važno središte Wagnerovih globalnih logističkih operacija, kao tranzitna tačka za letove između Rusije, Bliskog istoka i Afrike preko zračnih baza u Libiji.

Libija

Wagner je ušao u Libiju 2019. s ciljem da pomogne umirovljenom generalu Khalifi Haftaru u istočnoj Libiji u napadu na Tripoli kako bi protjerao međunarodno priznatu vladu.

Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država izjavilo je 2020. da su Wagnerovu podršku Haftaru, po svemu sudeći, platili Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ujedinjeni Arapski Emirati podržali su Haftarov stav, zajedno s Rusijom i Egiptom.

Ujedinjeni Arapski Emirati nisu odgovorili na zahtjev Reutersa za komentar na pitanje o bilo kakvoj povezanosti s Wagnerom.

UN-ov tim za praćenje sankcija saopćio je 2020. da je Wagner rasporedio oko 1200 ljudi u Libiji.

Američka vojna komanda u Africi izjavila je da ruski vojni avioni tamo snabdijevaju Wagnerove borce.

Wagner je upravljao sistemima protivzračne odbrane i borbenim avionima iz zračne baze Jufra, južno od Tripolija, gdje su stigli i neki ratni avioni iz baze Hmeimim, na kojima su originalne ruske oznake bile prefarbane.

Osim što je regurtirao sirijske borce, Wagner je radio sa stranim borcima iz Sudana, Čada i drugih zemalja.

Iako je Haftarov napad završio neuspjehom i prekidom vatre 2020. godine, Wagner nije napustio Libiju i ostao je prisutan u Jufri i drugim zračnim bazama na jugu i istoku, za koje istraživači kažu da se koriste kao polazna tačka za druga mjesta u Africi.

Istraživači kažu da Wagner ima poslovne interese u Libiji koji uključuju proizvodnju energije i lokalne mreže krijumčarenja te kako su pripadnici ove grupe raspoređeni na važnim naftnim poljima.

Centralnoafrička Republika

Centralnoafrička Republika jedna je od najsiromašnijih zemalja na svijetu iako je bogata mineralima. Ruski plaćenici, uključujući i pripadnike Wagnera, intervenirali su 2018. na strani vlade kako bi ugušili građanski rat koji bjesni od 2012.

Ruski ambasador u Centralnoafričkoj Republici rekao je u intervjuu u februaru da se u zemlji nalazi 1890 “ruskih trenera”.

Analitičari kažu da je Wagner dobio prava na sječu drva i kontrolu nad rudnikom zlata u republici.

Ove sedmice su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije jednoj kompaniji u Centralnoafričkoj Republici, zajedno s nekoliko drugih, uključujući i kompaniju iz UAE-a.

Rečeno je da su te kompanije bile uključene u finansiranje grupe Wagner kroz nezakonite poslove sa zlatom.

Mali

Rusija i Mali su saopćili da ruski borci tamo nisu bili plaćenici, već treneri koji pomažu lokalnim snagama u borbi protiv islamističkih militanata koji su vodili desetogodišnju pobunu.

Čelnici Malija preuzeli su vlast državnim udarom 2021. i doveli Wagnerovu grupu nakon što su zatražili odlazak francuske vojne misije.

Reuters je 2021. doznao da vlada sklapa ugovore direktno s Wagnerom i plaća oko 10,8 miliona dolara mjesečno za njegove usluge.

Wagnerovi borci optuženi su za umiješanost u incident koji se dogodio prošle godine u Mouri, u centralnom Maliju, gdje su lokalne snage i ruski borci navodno ubili stotine civila.

Sudan

Diplomati i zapadne zemlje kažu da je Wagner upleten u iskopavanje zlata, širenje dezinformacija i planove za suzbijanje prodemokratskih demonstracija u Sudanu, dok je Rusija pokušavala utjecati na događaje prije i nakon svrgavanja Omara al-Bashira 2019.

Iako Moskva ima odnose s obje strane u sukobu koji je izbio u Sudanu 15. aprila, vjeruje se da Wagner održava svoje veze sa Snagama za brzu podršku, a ne s vojskom.

Wagner je negirao da djeluje u Sudanu, rekavši da njegovi pripadnici nisu bili prisutni tamo više od dvije godine, te da nije imao nikakvu ulogu u borbama.

Međutim, Sjedinjene Američke Države optužile su Wagnera u maju da je snabdijevao Snage za brzu podršku projektilima zemlja-zrak, što je doprinijelo tome da se produži oružani sukob koji samo dovodi do još većeg haosa u regiji.