Vrhovni sud SAD-a: Državni sudovi mogu preispitivati izborne zakone

Američki Vrhovni sud odbio je dati političarima na državom nivou više ovlasti nad saveznim izborima, ograničavanjem mogućnosti državnih sudova da preispituju njihove postupke, čime je porazio republikanske zastupnike iz Sjeverne Karoline.

Odlukom je potvrđena presuda najvišeg suda Sjeverne Karoline iz 2022. kojom je odbačen plan preraspodjele, kao “pretjerano stranački” prema državnom zakonu.

U glasanju šest naprema tri, sudije su odbacile teoriju koja je mogla promijeniti izbore za američki kongres i predsjednika.

“Teorija nezavisnog zakonodavstva” koju sada favoriziraju mnogi konzervativci, uklonila bi svaku ulogu državnih sudova i državnih ustava u regulisanju predsjedničkih i kongresnih izbora.

Iako izborna klauzula Ustava SAD-a daje široke ovlasti državnim zakonodavcima da organiziraju savezne izbore, Vrhovni sud je utvrdio da državni sudovi imaju ovlasti pregledati izborne zakone i osigurati da su u skladu sa državnim ustavom.

Neriješen slučaj preraspodjele u Ohiju

“Državni sudovi zadržavaju ovlasti za primjenu državnih ustavnih ograničenja kada zakonodavna tijela djeluju prema ovlastima koje su im dodijeljene izbornom klauzulom”, napisao je glavni sudija John Roberts u presudi.

Visoki sud je, međutim, sugerisao da bi mogla postojati ograničenja u nastojanjima državnog suda da reguliše izbore za Kongres i predsjednika.

Praktični učinak odluke je minimalan jer je Vrhovni sud Sjeverne Karoline, pod novom republikanskom većinom, već poništio svoju odluku o preraspodjeli.

Još uvijek postoji neriješen slučaj preraspodjele iz Ohija, ukoliko sudije budu željele reći više o tom pitanju prije opštih izbora sljedeće godine.

Slučaj u Sjevernoj Karolini privukao je veliku pažnju jer su četiri konzervativne sudije predložile da Vrhovni sud obuzda državne sudove u njihovom nadzoru izbora za predsjednika i Kongres.

Protivnici “teorije nezavisnog zakonodavstva” tvrdili su da bi učinci čvrste presude za republikance u Sjevernoj Karolini mogli biti mnogo širi od same preraspodjele.

Potencijalno je u igri bilo više od 170 državnih ustavnih odredbi, više od 650 državnih zakona koji delegiraju ovlasti za donošenje izborne politike državnim i lokalnim dužnosnicima i hiljade propisa, sve do lokacije biračkih mjesta, prema Centru za pravdu Brennan na Školi prava Univerziteta New York.

Sudije su u decembru čule argumente u žalbi republikanskih zakonodavaca. Njihove napore da kongresne okruge uveliko privuku u svoju korist blokirala je demokratska većina na Vrhovnom sudu države jer je plan republikanaca kršio državni ustav.

Karta suda dala je sedam mjesta za svaku stranku na prošlogodišnjim izborima u sredini mandata u vrlo konkurentnoj Sjevernoj Karolini.

Zastupnički dom SAD-a ima 435 mjesta dodijeljenih državama proporcionalno veličini njihove populacije.

Mape koje favoriziraju političke stranke

Državna zakonodavna tijela izvlače izborne okruge svakih 10 godina kako bi se ispoštovale demografske promjene dokumentirane američkim popisom stanovništva.

Zastupnici često proizvode mape koje favoriziraju njihove političke stranke, što je fenomen poznat kao „gerrymandering“ za koji kritičari kažu da šteti demokraciji.

Pitanje za Vrhovni sud u slučaju Sjeverne Karoline bilo je hoće li odredba američkog ustava koja zakonodavnim tijelima država daje ovlasti da donose pravila o “vremenu, mjestima i načinu” izbora za Kongres isključuje državne sudove iz procesa.

Vodeći republikanski zastupnici u Sjevernoj Karolini rekli su Vrhovnom sudu da “pažljivo povučene linije ustava stavljaju regulaciju saveznih izbora u ruke državnih zakonodavnih tijela, Kongresa i nikoga drugoga”.

U Sjevernoj Karolini očekuje se da će novi krug preraspodjele ići dalje u smjeru izrade karte sa više republikanskih okruga.

Presuda od utorka je treća značajna odluka Vrhovnog suda u vezi s izborima ovog mjeseca.

U ponedjeljak su sudije odmrznule osporavanje izborne karte u Louisiani za koju su zagovornici tvrdili da smanjuje moć tamnoputih glasača.izori u