‘Sve opklade su pale’: Neizvjesna budućnost nakon Wagnerove pobune
Društvenim mrežama kruže razna nagađanja, ali stručnjaci upozoravaju da ne treba donositi prerane zaključke o sudbini grupe Wagner.
Nakon kratkotrajne pobune šefa Wagnera Jevgenija Prigožina, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova vlada našli su se na nepoznatoj teritoriji.
Čini se da je kriza za sada izbjegnuta, ali ostaje neizvjesno šta će se dalje desiti u Rusiji i s grupom Wagner.
“Sve opklade su pale”, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik Programa za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu.
“Jednostavno nemamo nikakve podatke na koje se možemo osloniti kako bismo shvatili šta će se sljedeće desiti.”
Nejasan dogovor s Lukašenkom
Čini se da su događaji, koji su počeli u subotu, iznenadili sve osim u bitkama prekaljenu plaćeničku grupu.
Wagnerove snage brzo su preuzele kontrolu nad Rostovom, jednim od najvećih gradova u Rusiji, gdje su naišli na minimalan otpor lokalnih snaga sigurnosti te su okupirali regionalno vojno sjedište.
Nastavili su marširati ka Moskvi prije nego što je Prigožin naredio svojim plaćenicima da se vrate 200 kilometara od glavnog grada. Poslije toga, vođa grupe pristao je otići u egzil u Bjelorusiju nakon što je sklopio dogovor s predsjednikom zemlje Aleksandrom Lukašenkom.
Čini se da je pobuna gotova, ali ostaje da se vidi sudbina plaćeničke grupe koja se pokazala toliko utjecajnom u Ukrajini, kao i u Siriji i mnogim afričkim zemljama.
Kremlj je javno objavio aspekte dogovora, uključujući dogovor da će Prigožinu biti dopušten odlazak u Bjelorusiju bez krivične prijave.
Lukašenkov ured je rekao da nagodba sadrži sigurnosne garancije za Wagnerove trupe, ali detalji su oskudni i, prema Gilesu, zbunjujući.
“Ima previše neodgovorenih pitanja o ovom navodnom dogovoru do kojeg su došli, ali čak i pitanja za koja se čini da nemaju smislene odgovore “, rekao je Giles.
Joana de Deus Pereira, viša naučna saradnica na RUSI Europe, rekla je za Al Jazeeru da “treba biti oprezan i kritički analizirati informacije” koje dolaze iz Rusije u posljednja 24 sata.
“Ništa nije onakvim kakvim se čini, a ono što se čini često nije ono što jest”, rekla je u e-mailu.
Prigožinova neizvjesna budućnost
Izazovi upućeni ruskom predsjedniku rijetko završavaju dobro, a mnogi vodeći kritičari, poput opozicionara Alekseja Navaljnog, često završe otrovani ili umru pod sumnjivim okolnostima.
“Ljudi koji se protive Vladimiru Putinu obično imaju lošu sudbinu, kao što je padanje kroz prozore u Rusiji. Vidjeli smo kako su eliminisani uz malo pompe i na više, vrlo brutalnih načina,” rekao je za Al Jazeeru Colin Clarke, direktor istraživanja u The Soufan Group.
U subotu je Putin u televizijskom govoru optužio Prigožina za “izdaju” i opisao njegove postupke kao “zabijanje noža u leđa našim vojnicima i narodu Rusije”.
“Svi oni koji su pripremali pobunu pretrpjet će neizbježnu kaznu”, rekao je Putin, dodajući: “Oružane snage i druge vladine agencije dobile su potrebne naredbe.”
Clarke je rekao da Prigožinov dogovor s Bjelorusijom ne mora nužno garantovati njegovu sigurnost.
“Ne mislim da će Putin bježati od osvete i kažnjavanja Prigožina ako misli da je to potrebno, a mislim da vjerovatno hoće”, rekao je.
Putin je, također, pokazao da ne prihvata kritike ruske “specijalne operacije” u Ukrajini te je pozvao na “samopročišćenje” kako bi svoju zemlju oslobodio svakoga ko dovodi u pitanje invaziju.
Prigožin je javno doveo u pitanje razloge ruske opšte invazije na Ukrajinu pokrenute 24. februara 2022.
“Ministarstvo odbrane pokušava obmanuti javnost i predsjednika te plasirati priču da na ukrajinskoj strani vladao sulud nivo agresije i da će nas napasti zajedno s cijelim blokom NATO-a”, rekao je u objavi na svom Telegram kanalu.
Otkako je sklopljen dogovor s Lukašenkom, Putin i najviši ruski dužnosnici ostali su škrti na riječima o Prigožinovoj budućnosti.
Bez procesuiranja pobunjenika
Drugi čelnici koji su povezani s Putinom, međutim, kritikovali su šefa Wagnera, uključujući venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i čečenskog čelnika Ramzana Kadirova.
Deus Pereira vjeruje da će Prigožin “ostati tih sljedećih dana” nakon što je napustio Rostov uz veliku pompu.
“To je jedan od njegovih najvećih ciljeva – prepoznat je od strane stanovništva”, objasnila je.
Prigožinova retorika nakon dogovora je, možda, bila vježba odnosa s javnošću, smatra Deus Pereira.
Nakon što je dogovor sklopljen, rekla je, Prigožin je tvrdio da je to bilo kako bi se izbjeglo prolijevanje “ruske krvi” – i projicirao je sliku ‘dostojanstva’ koja je bila u suprotnosti s onim što radi Kadirov”.
Ruska vlada rekla je da neće procesuirati borce Wagnera koji su sudjelovali u pobuni, dok će onima koji se nisu pridružili Ministarstvo odbrane ponuditi ugovore.
Prigožin je naredio svojim trupama da se vrate u svoje kampove u Ukrajini, gdje su se borili zajedno s regularnim ruskim vojnicima.
U subotu su ruski mediji izvijestili da su trupe Wagnera oborile nekoliko helikoptera i vojni komunikacijski avion. Ministarstvo odbrane Rusije nije komentarisalo ove događaje.
“Iako je Prigožin, možda, prepoznatljivo lice grupe, Wagner je proizvod i Putinovog režima koji može djelovati u nekoliko scenarija. Ovo će se nastaviti, vjerovatno pod novim imenom,” rekao je Deus Pereira.
Moguće posljedice u Africi
Događaji od subote mogli bi imati velike posljedice u Africi, gdje plaćenička grupa igra centralnu ulogu u dugotrajnim unutrašnjim sukobima.
SAD je optužio grupu za iskorištavanje prirodnih resursa u Maliju, Centralnoafričkoj Republici i drugdje, za finansiranje borbi u Ukrajini.
Grupa je, također, optužena da igra aktivnu ulogu u Sudanu – gdje je u toku građanski rat.
Obustava Wagnerovih operacija u Africi mogla bi utjecati na finansije grupe.
Međutim, Clarke vjeruje da bi utjecaj Wagnera u inostranstvu mogao pomoći u zaštiti od potpune izolacije od Ruske vlade.
“Nije moguće da Kremlj marginalizira Wagner”, rekao je.
“Rusija i Vladimir Putin ovise i zapravo trebaju grupu Wagnerovu za provođenje ruske vanjske politike, ne samo u Ukrajini, već i širom svijeta, u Libiji, Siriji, Centralnoafričkoj Republici, Maliju i drugdje.”