Economist: Plaća li Afrika cijenu marginalizacije u međunarodnim institucijama?
Veliko prisustvo afričkih lidera na Konferenciji o finansiranju razvoja odražava njihov strah od opadanja međunarodnog interesa za podršku afričkom kontinentu, navodi The Economist.
Magazin The Economist navodi da će 16 afričkih predsjednika prisustvovati Konferenciji o finansiranju razvoja, čiji je domaćin francuski predsjednik Emmanuel Macron, kako bi razgovarali o hitnim globalnim pitanjima, uključujući reformu Svjetske banke, finansiranje projekata vezanih za klimatske promjene i dužničke probleme s kojima se suočavaju pojedine zemlje.
Konferenciji, koja će se održati u Parizu 22. juna, a uključivat će i novi globalni finansijski sporazum, prisustvovat će i kineski premijer Li Qiang i američka ministrica finansija Janet Yellen.
Prema magazinu, veliko prisustvo afričkih lidera na konferenciji odražava njihov strah od opadanja međunarodnog interesa za podršku afričkom kontinentu, s obzirom na to da se prioriteti mijenjaju, a pažnja se usmjerava na pomoć Ukrajini i bavljenje problemom klimatskih promjena.
The Economist navodi da takve zabrinutosti podstiču dublji bijes zbog toga što kontinent ima premalo utjecaja u globalnim institucijama poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Ujedinjenih naroda, dok će neke od predloženih reformi negativno utjecati na Afriku.
The Economist prenosi riječi Vere Daves, ministrice finansija Angole, koja je izjavila: “Kada su donositelji odluka prilično daleko od stvarnosti zemlje, teško je suosjećati s njom. Zato je za nas [Afrikance] veoma važno da budemo prisutniji u međunarodnim institucijama.”
Izvještaj magazina predviđa da će se afrički lideri snažno zalagati za promjene tokom konferencije u Parizu ove sedmice.
Alarmantan pad
U izvještaju se navodi da veliki dio posla ove međunarodne institucije obavljaju u Africi, gdje pokušavaju smanjiti siromaštvo, budući da na tom kontinentu živi više od polovine siromašnih u svijetu te nastoje okončati građanske sukobe i pomoći izbjeglicama.
Međutim, afrički lideri su zabrinuti zbog skorog pada finansiranja koje je ovom kontinentu osiguralo Udruženje za međunarodni razvoj (IDA), specijalizirana afilijacija Svjetske banke. U protekloj godini je iznosilo 37 milijardi dolara u cijelom svijetu, a očekuje se da će u naredne dvije godine opadati za gotovo deset milijardi dolara godišnje.
Problem je što će doći do rezova u trenutku kada su afričke zemlje pod pritiskom zbog visokih cijena hrane i goriva kao posljedica rata u Ukrajini i zbog rastućih kamatnih stopa u svijetu.
Ukrajina i klimatske promjene su dva glavna nova prioriteta s kojima se Afrika natječe za dobijanje finansijskih sredstava. Svjetska banka se nada da će uspjeti prikupiti 12 milijardi dolara za IDA-u, ali polovina tog iznosa bi išla Ukrajini i Moldaviji, koje prije rata nisu bile među zemljama koje su imale pravo na kredite IDA-e zbog siromašnijih zemalja, navodi se u izvještaju.
The Economist navodi da mnogi Afrikanci vjeruju da je trošenje polovine tih sredstava na dvije evropske zemlje dokaz da međunarodne institucije primjenjuju dvostruke standarde i mijenjaju vlastita pravila kako bi isplaćivali pomoć neafričkim zemljama.
Kada je o klimatskim promjenama riječ, očekuje se da će mnoge strane tokom samita u Parizu nastojati učiniti više na tom planu, posebno bogate zemlje i zemlje kojima prijeti klimatska kriza, što izaziva zabrinutost afričkih čelnika da će sve to biti na štetu siromašnih u njihovim zemljama.