Economist: Plaća li Afrika cijenu marginalizacije u međunarodnim institucijama?

Veliko prisustvo afričkih lidera na Konferenciji o finansiranju razvoja odražava njihov strah od opadanja međunarodnog interesa za podršku afričkom kontinentu, navodi The Economist.

Čelnici država tokom učešća na samitu G20 na indonezijskom otoku Baliju prošle godine (AFP)

Magazin The Economist navodi da će 16 afričkih predsjednika prisustvovati Konferenciji o finansiranju razvoja, čiji je domaćin francuski predsjednik Emmanuel Macron, kako bi razgovarali o hitnim globalnim pitanjima, uključujući reformu Svjetske banke, finansiranje projekata vezanih za klimatske promjene i dužničke probleme s kojima se suočavaju pojedine zemlje.

Konferenciji, koja će se održati u Parizu 22. juna, a uključivat će i novi globalni finansijski sporazum, prisustvovat će i kineski premijer Li Qiang i američka ministrica finansija Janet Yellen.

Prema magazinu, veliko prisustvo afričkih lidera na konferenciji odražava njihov strah od opadanja međunarodnog interesa za podršku afričkom kontinentu, s obzirom na to da se prioriteti mijenjaju, a pažnja se usmjerava na pomoć Ukrajini i bavljenje problemom klimatskih promjena.

The Economist navodi da takve zabrinutosti podstiču dublji bijes zbog toga što kontinent ima premalo utjecaja u globalnim institucijama poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Ujedinjenih naroda, dok će neke od predloženih reformi negativno utjecati na Afriku.

The Economist prenosi riječi Vere Daves, ministrice finansija Angole, koja je izjavila: “Kada su donositelji odluka prilično daleko od stvarnosti zemlje, teško je suosjećati s njom. Zato je za nas [Afrikance] veoma važno da budemo prisutniji u  međunarodnim institucijama.”

Izvještaj magazina predviđa da će se afrički lideri snažno zalagati za promjene tokom konferencije u Parizu ove sedmice.

Alarmantan pad

U izvještaju se navodi da veliki dio posla ove međunarodne institucije obavljaju u Africi, gdje pokušavaju smanjiti siromaštvo, budući da na tom kontinentu živi više od polovine siromašnih u svijetu te nastoje okončati građanske sukobe i pomoći izbjeglicama.

Međutim, afrički lideri su zabrinuti zbog skorog pada finansiranja koje je ovom kontinentu osiguralo Udruženje za međunarodni razvoj (IDA), specijalizirana afilijacija Svjetske banke. U protekloj godini je iznosilo 37 milijardi dolara u cijelom svijetu, a očekuje se da će u naredne dvije godine opadati za gotovo deset milijardi dolara godišnje.

Problem je što će doći do rezova u trenutku kada su afričke zemlje pod pritiskom zbog visokih cijena hrane i goriva kao posljedica rata u Ukrajini i zbog rastućih kamatnih stopa u svijetu.

Ukrajina i klimatske promjene su dva glavna nova prioriteta s kojima se Afrika natječe za dobijanje finansijskih sredstava. Svjetska banka se nada da će uspjeti prikupiti 12 milijardi dolara za IDA-u, ali polovina tog iznosa bi išla Ukrajini i Moldaviji, koje prije rata nisu bile među zemljama koje su imale pravo na kredite IDA-e zbog siromašnijih zemalja, navodi se u izvještaju.

The Economist navodi da mnogi Afrikanci vjeruju da je trošenje polovine tih sredstava na dvije evropske zemlje dokaz da međunarodne institucije primjenjuju dvostruke standarde i mijenjaju vlastita pravila kako bi isplaćivali pomoć neafričkim zemljama.

Kada je o klimatskim promjenama riječ, očekuje se da će mnoge strane tokom samita u Parizu nastojati učiniti više na tom planu, posebno bogate zemlje i zemlje kojima prijeti klimatska kriza, što izaziva zabrinutost afričkih čelnika da će sve to biti na štetu siromašnih u njihovim zemljama.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada