‘Izvestia’: Iransko-afganistanski sukob ugrožava sigurnost Rusije i Kine

Ruski list je objavio da je sukoba između ovih zemalja bilo i ranije, ali su se u posljednje vrijeme odnosi između susjednih država zaoštrili.

Državljani Afganistana ulaze u Iran preko graničnog prelaza Dowqarun (Reuters)

Nakon oružanih sukoba između iranske granične straže i snaga talibanske vlade u pograničnom pojasu između Irana i Afganistana, dvije strane su razmjenjivale optužbe o eskalaciji sukoba.

U izvještaju koji je objavio ruski list Izvestia, Ksenia Loginova kaže da je sličnih sukoba između ovih zemalja bilo i ranije, ali su se u posljednje vrijeme odnosi između susjednih država još više zaoštrili zbog problema s vodom.

Stručnjaci smatraju da je trenutna situacija u interesu Sjedinjenih Američkih Država koje su ostavile mnogo oružja i opreme u Afganistanu.

Loginova je citirala vođu talibana Abdul Hamida Khorasanija koji je rekao: “Borit ćemo se protiv Irana s većim entuzijazmom nego protiv SAD-a, a Iran bi trebao biti zahvalan talibanskim vođama na njihovom strpljenju.”

Dan prije te izjave izbili su sukobi u pograničnim područjima afganistanske pokrajine Nimruz.

Jedan iranski graničar poginuo, dvojica ranjena

Prema riječima generala Qassema Rezaeia, zamjenika komandanta iranskih snaga za provođenje zakona, talibanske snage su pucale na kontrolni punkt Sasoli iranske granične straže u regiji Zabul, “i to je zahtijevalo hitan i odlučan odgovor iranske strane”.

U sukobu je jedan iranski graničar poginuo, a dvojica su ranjena.

Kako navode iranski mediji, pozivajući se na izvore u iranskim pograničnim trupama, talibani su pretrpjeli mnogo više gubitaka, ali njihov broj nije prijavljen.

Nakon toga, komandant kopnenih trupa u iranskim oružanim snagama, brigadni general Kioumars Heydari, potvrdio je da je situacija na iransko-afganistanskoj granici pod kontrolom.

Visoki vojni oficir je dodao da će se Iran pridržavati principa dobrosusjedstva i međusobnog poštovanja sve dok se susjedna država pridržava međunarodnog prava.

Specijalni predstavnik ruskog predsjednika u Afganistanu i direktor Drugog azijskog odjela Ruskog ministarstva vanjskih poslova Zamir Kabulov odbacio je mogućnost da eskalacija sukoba na iransko-afganistanskoj granici dođe do tako opasnog stepena.

”Ovakvi incidenti su se dešavali i ranije bez dugoročnih posljedica”, zaključio je diplomata.

Loginova ističe da odnosi između Irana i talibanske vlade nikad nisu bili topli.

Tokom građanskog rata u Afganistanu Teheran je podržavao Sjevernu alijansu, savez koji se suprotstavljao talibanima.

Sukob o vodnim resursima rijeke Helmand

Postoje i vjerske i političke razlike između dvije zemlje, kao i sukob o vodnim resursima rijeke Helmand, koja se ulijeva u jezero Hamun na iranskoj teritoriji.

Prema sporazumima iz 1973. godine, Afganistan mora godišnje osigurati Iranu 850 miliona kubnih metara vode iz ove rijeke, a nakon dolaska talibana na vlast situacija se zakomplicirala.

Dok talibanski zvaničnici nestašicu vode pripisuju suši, iranske vlasti sumnjaju da su talibani izgradili dodatne brane koje su dovele do značajne nestašice vode u Iranu.

Loginova je spomenula i riječi Farhada Ibragimova, stručnjaka Međunarodnog dijaloškog kluba “Valdai”, koji smatra da su odnosi Irana s talibanima uvijek bili zategnuti.

Prema njegovim riječima, Iran smatra da su talibani nedosljedni, nesposobni za pregovore i opasni.

Stručnjak je dodao kako je postojala nada da Teheran i Afganistan mogu izgraditi normalne odnose, ali je ona počela slabiti nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad vladom.

Kontakti između Iranaca i talibana praktično su svedeni na nulu, a sada otvoreno prijete Teheranu, izjavljujući da su sposobni zauzeti iranske teritorije.

Ibragimov smatra da je pitanje vode glavni razlog zaoštravanja odnosa između dvije zemlje.

Dodaje da je regija južno od afganistansko-iranske granice jedna od najsušnijih i najsiromašnijih regija u dvije zemlje, čije stanovništvo u velikoj mjeri ovisi o vodi rijeke Helmand.

Tempirana bomba u Centralnoj Aziji

Ibragimov je istakao da je bivši predsjednik Afganistana Ashraf Ghani otvorio branu Kamal Khan prije dvije godine, čime su iranske pokrajine Sistan i Beludžistan lišene vode.

Prema mišljenju Ibragimova, talibani nastavljaju provoditi ovu politiku, što je navelo Teheran da ih optuži za kršenje iransko-afganistanskog sporazuma o vodnim resursima koji je potpisan 1973. godine, a počeli su i napadi na afganistanske vozače kamiona u samom Iranu.

Vasilij Ostanin-Golovnja, istraživač Odsjeka za Bliski i postsovjetski istok na Institutu za naučne informacije o društvenim naukama Ruske akademije nauka, pojašnjava da je pokrajina Panjshir tradicionalno bila uporište Sjeverne alijanse.

Ova alijansa je 2001. godine postala glavni agent SAD-a i antitalibanskih snaga za svrgavanje talibanske vlade 1990-ih.

Golovnja je naglasio da je Iran 2001. godine počeo sarađivati sa SAD-om, kako bi podržao Sjevernu alijansu.

U 2021. godini bilo je sličnih incidenata na iransko-afganistanskoj granici, ali kontekst je bio drugačiji i sve se završilo vraćanjem na status quo.

Golovnja je skrenuo pažnju na normalizaciju odnosa između Rijada i Teherana i na glasine koje kruže u Teheranu da Iranska vlada namjerava poduzeti mjeru koja možda i nije baš popularna, a to je povećanje cijena goriva.

Stručnjak je upozorio da je Afganistan tempirana bomba za Centralnu Aziju, regiju koja se nalazi u trokutu antizapadnog otpora – između Rusije, Kine i Irana.

SAD ostavio veliku količinu naoružanja i opreme

Tvrdi da destabilizacija Centralne Azije kroz Afganistan služi interesima Zapada, jer se time u isto vrijeme zadaje udarac Rusiji, Kini i Iranu.

Dodaje da je SAD, nakon povlačenja iz Afganistana, s razlogom ostavio veliku količinu naoružanja i opreme.

U februaru 2020. godine potpisan je mirovni sporazum u Dohi između SAD-a i talibana, kojem su, osim predstavnika dvije strane, prisustvovali i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo te mnogi istaknuti političari i diplomate.

Potpisivanje ovakvih sporazuma prema pravilu prati zaključivanje okvirnih sporazuma koji se ne oglašavaju široj javnosti.

Sjedinjene Američke Države su se, između ostalog, obavezale da će slati godišnju finansijsku pomoć za obuku afganistanskih snaga sigurnosti, kazao je Golovnja.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada