Kineska špijunska baza na Kubi: Svijet ponovno u atmosferi hladnog rata?

Piše: Mohamed Elmenshawy

Izvještaj Wall Street Journala, koji je otkrio da će Kina platiti Kubi milijarde dolara u zamjenu za uspostavu, kako je to opisao, “tajne kineske špijunske baze”, podsjetio je na Kubansku raketnu krizu koja je izbila između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i bivšeg Sovjetskog Saveza 1962. godine.

Uprkos kineskim i kubanskim zvaničnim poricanjima informacija da se na Kubi nalazi špijunska baza koju Kina koristi, američki zvaničnici su potvrdili da baza već radi, najmanje od 2019. godine, te kako su u toku pregovori o njenom proširenju i unapređenju.

Kubanska raketna kriza izbila je kada je SAD otkrio aktivnosti Sovjetskog Saveza s namjerom da rasporedi nuklearne rakete na kubanskoj teritoriji, koja je udaljena samo 90 milja od teritorije Floride. Takva situacija je navela Washington da uvede pomorsku blokadu Kubi kako bi spriječio da rakete stignu do nje.

U televizijskom obraćanju 22. oktobra 1962. godine, predsjednik John F. Kennedy obavijestio je Amerikance o raketama, te pojasnio svoju odluku da uvede pomorsku blokadu Kubi. Izjavio je kako je njegova administracija spremna upotrijebiti vojnu silu ako se ukaže potreba za eliminiranjem ove “prijetnje nacionalnoj sigurnosti.” Sovjetski Savez i SAD su potom stavili svoje nuklearno oružje u stanje pripravnosti.

Nakon teških pregovora koji su trajali trinaest dana, Kennedy i tadašnji sovjetski lider Nikita Khrushchev složili su se da smire tenzije. Postignut je dogovor prema kojem će Moskva povući svoje rakete ako Washington obeća da neće izvršiti invaziju na Kubu nakon toga i da će ukloniti američke nuklearne rakete s turske teritorije u blizini Rusije.

Washington je neprijateljski raspoložen prema Kubi otkako je njena socijalistička revolucija 1959. godine doživjela uspjeh. Predvodio ju je Fidel Castro kako bi okončao režim lojalan Sjedinjenim Američkim Državama. U Kubi i danas vlada komunistički režim, a sankcije koje je Washington uveo od šezdesetih godina prošlog stoljeća još uvijek su na snazi. Napori bivšeg predsjednika Baracka Obame da normalizira odnose između dvije zemlje propali su prije nekoliko godina, što je dovelo do toga da Kubu s Kinom danas povezuju čvrsti odnosi, koje je ranije imala s bivšim Sovjetskim Savezom,

Monroeova doktrina

Sjedinjene Američke Države usvojile su Monroeovu doktrinu još 1832. godine, a njeno značenje je evoluiralo u nužnost zabrane uplitanja vanjskih sila u zapadnoj hemisferi (Sjevernoj, Centralnoj i Južnoj Americi).

Iako je Washington uspostavio tripartitni savez ECOWAS s Britanijom i Australijom i četverostruki strateški savez s Japanom, Indijom i Australijom, pored čvrstog saveza s Japanom i Južnom Korejom, te prava na korištenje vojnih baza na Filipinima, ne osvrće se na optužbe Pekinga da radi na tome da ga vojno opkoli.

Mreža američkih saveza u zemljama u kineskom susjedstvu omogućila je prisustvo desetinama hiljada američkih vojnika, stotinama ratnih brodova i zračnih bombardera u blizini kineske teritorije.

Tokom svog govora na sigurnosnom forumu u Singapuru, kineski ministar odbrane Li Shangfu opomenuo je Sjedinjene Američke Države i zahtijevao od njih da gledaju svoja posla. “Najbolji način da se spriječi incident jeste da se američki vojni brodovi i avioni ne približavaju našim vodama i zračnom prostoru”, kazao je.

Kina smatra, kako je izjavio glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin na konferenciji za novinare, da “Bidenova administracija pokušava, iznošenjem optužbi koje su zapravo neosnovane, legitimizirati svoje izviđačke misije i špijunske aktivnosti oko kineskih teritorijalnih voda i zračnog prostora”.

Pravila igre

Ako Kina u budućnosti ode na Kubu da uspostavi objekat za nadzor protiv Sjedinjenih Američkih Država, smatra Wenbin, to će onda biti besprijekorno izvedeno, u smislu međunarodnog prava i pravila igre koja su zajednička velikim silama.

“Sve dok kubanska vlada pristaje na to, Sjedinjene Američke Države nemaju pravo upirati prstom. Pogledajte broj vojnih baza i obavještajnih agencija koje su Sjedinjene Američke Države uspostavile oko Kine, a Kina još nije počela ulagati slične napore kako bi rasporedila kineske snage u blizini američke teritorije”, dodao je.

Sa svoje strane, James Bosworth, stručnjak za američku vanjsku politiku prema Latinskoj Americi i Karibima, upozorio je dvije zemlje na opasnosti usporedbe ove krize s Kubanskom raketnom krizom. Smatra da je najbolja analogija slučaj stanice za prisluškivanje i špijuniranje koju su Sovjetski Savez, a zatim Rusija vodili na Kubi decenijama, poznatoj kao “Lourdes baza”.

Ova stanica se nalazi izvan Havane i bila je jedna od najvećih stranih obavještajnih objekata koje je Moskva vodila tokom i nakon hladnog rata. Moskva je Kubi plaćala stotine miliona dolara godišnje kako bi dozvolila Sovjetima da presreću širok raspon američkih radio i telekomunikacijskih signala. To im je pružilo važne obavještajne informacije, ali nije spriječilo kasniji raspad Sovjetskog Saveza.

Napetost u odnosima

Vijesti o ovoj bazi stižu u trenutku kada se preklapa nekoliko pitanja vezanih za ono što Washington smatra značajnom eskalacijom kineskih prijetnji i strateškim nadmetanjem s Pekingom, te kontinuiranim neprijateljstvom i sankcijama koje je SAD nametnuo Kubi prije više od šest decenija.

Odnos između dvije zemlje dosegao je samo dno prošle godine, nakon što je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan, koji Peking smatra kineskom teritorijom. Ta posjeta, što je prva posjeta predsjednika Zastupničkog doma još od Newta Gingricha 1997. godine, potakla je Kinu da pokrene vojne manevre oko Tajvana i prodre u njegov zračni prostor više puta.

Napetost u odnosima između dvije zemlje porasla je početkom ove godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države oborile kineski špijunski balon koji je prešao na američku teritoriju. Posljednjih sedmica izbila su dva incidenta, kada se kineski vojni brod zamalo sudario s američkim razaračem u Tajvanskom moreuzu, nakon što mu se približio na svega 150 metara, što je vrlo mala udaljenost uzimajući u obzir veličinu ovih ogromnih brodova.

Nekoliko dana prije toga dogodio se još jedan ozbiljan incident u zraku, kada je kineski avion presjekao put američkom izviđačkom avionu iznad Južnog kineskog mora, zbog čega su se gotovo sudarili.