Jača pritisak Zapada na Tursku zbog prijema Švedske u NATO

Zapadne države povećavaju pritisak na Tursku da primi Švedsku u Sjevernoatlantsku alijansu (NATO), dok Štokholm nastoji udovoljiti Ankari i prevladati njeno protivljenje novim zakonom o terorizmu koji stupa na snagu danas, prenosi agencija BETA pisanje Radija Slobodna Europa.

Pojedini analitičari smatraju kako bi ratifikacija članstva Švedske mogla biti korisna i za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji želi američke borbene avione F-16, a čiju prodaju je blokirao američki Kongres zbog, između ostalog, problema oko proširenja Alijanse.

Borbeni avioni F-16

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je Tursku da odmah finalizira pristup Švedske NATO-u, rekavši kako je ta nordijska zemlja već poduzela značajne korake kako bi odgovorila na prigovore Ankare, javio je Reuters. Govoreći 30. maja na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskim premijerom, Blinken je rekao da će Washington nastaviti raditu na dovršetku pristupanja Švedske.

Blinken je odbacio sugestiju da je administracija Joea Bidena povezivala odobrenje Turske za pristupanje Švedske NATO-u s prodajom borbenih aviona F-16 Ankari, mada je rekao da to čini Kongres.

Turska je tražila da od SAD kupi avione F-16 u vrijednosti od 20 milijardi dolara i skoro 80 kompleta za modernizaciju. Iako je Bidenova administracija više puta rekla da podržava prodaju, ona je zaustavljena nakon prigovora Kongresa zbog odbijanja Ankare da da zeleno svjetlo za proširenje NATO-a, ali i zbog stanja ljudskih prava u Turskoj i njene politike u Siriji.

Predsjednik Turske Erdogan je 29. maja ponovio želju Turske da kupi avione, rekao je Biden novinarima nakon razgovora s turskim liderom, dodavši kako mu je kazao da Washington želi vidjeti odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u.

Švedska i Finska su prošle godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, podnijele zahtev za članstvo u Alijansi, odustajući od dugotrajne politike vojnog nesvrstavanja. Turska i Mađarska još nisu odobrile kandidaturu Švedske. Ankara je u martu ratificirala pristupanje Finske NATO-u, ali ne i za Švedsku tvrdeći da ta država pruža utočište pripadnicima militantnih grupa, posebno članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje Turska smatra teroristima.

Kandidatura za reizbor

Švedski premijer Ulf Kristersson tvrdi kako novi protivteroristički zakon koji stupa na snagu u četvrtak, predstavlja “posljednji dio” sporazuma kojim se osigurava podrška Ankare za ulazak u vojni savez, ističe Financial Times.

Zastoj koji je nastao nakon što je Erdogan blokirao članstvo Švedske uz tvrdnje da Štokholm mora učiniti više u borbi protiv terorizma, doveo je do razdora između Turske i njenih saveznika u NATO-u u trenutku kada savez pokušava projektirati jedinstvo oko rata u Ukrajini, naglašava londonski list i dodaje da je zastoj također doveo u pitanje politiku otvorenih vrata NATO-a za prijem novih članica.

Ipak, postoje sumnje da će turski predsjednik, čiji je čvrst stav prema kurdskom terorizmu bio centralna karakteristika njegove kandidature za reizbor, nastaviti izražavati zabrinutosti oko članstva Švedske. To je, ukazuje Financial Times, signalizirao tvit Erdoganovog direktora komunikacija Fahrettina Altuna koji ne napisao kako se turska Vlada “iskreno nada da će se novi protivteroristički zakon pravilno provoditi”.

U međuvremenu, druge države NATO-a pozvale su Erdogana da podrži članstvo Švedske, tvrdeći kako je ono postalo ključno za sigurnost u nordijskoj i baltičkoj regiji nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Dok su SAD i drugi saveznici NATO-a bili tolerantni prema Erdoganovoj želji da ojača svoj program uoči predsjedničkih izbora u Turskoj, koji su se završili proteklog vikenda, sada su, prema ocjeni Financial Timesa, pojačali napore da ga uvjere da popusti.

Stav Mađarske prati turski

Šef NATO-a izrazio je uzdržani optimizam u pogledu primanja Švedske u savez dok SAD vrše pritisak na Tursku da odustane od svojih prigovora, dva dana pošto je Erdogan ponovo izabran, ukazuje AFP. Generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je pridruživanje Švedske “nadohvat ruke” i kako se očekuje da će to biti prije samita NATO-a 11. i 12. jula u glavnom gradu Litvanije Vilnjusu.

Mađarska, čija Vlada tvrdokorne desnice ima napete odnose s većim dijelom Europske unije, također je odbila dati svoj blagoslov Švedskoj, iako se uglavnom smatra da na taj način zapravo prati odluke Turske.

Očekuje se kako će nakon reizbora za predsjednika, Erdogan popraviti veze sa SAD i kako bi mogao odobriti članstvo Švedske u NATO-u, kao što je već učinio s Finskom, ukazuje New York Times na mišljenja analitičara. Odobrenje za ulazak Švedske bi moglo biti korisno za Erdogana, ističe list dodajući da bi to moglo otključati prodaju američkih F-16 i opreme za nadogradnju turskih starijih modela. Te prodaje su blokirane u Kongresu, gdje su mnogi zastupnici ljuti zbog Erdoganovih veza s Rusijom i njegove kupovine ruskog sistema S-400.

Emre Peker, koji proučava Tursku za Euroazija grupu, smatra da će Erdogan, nakon svog najvećeg izbornog izazova, zaoštriti politiku kod kuće, s ciljem da onemogući pobjede opozicije u velikim gradovima na izborima slijedeće godine. Istovremeno, ekonomske nedaće znače da će Erdogan biti oprezniji u inostranstvu, kaže Peker uz ocjenu da će “odnosi Turske sa SAD i EU ostati transakcijski i napeti”. Dodaje kako će Ankara vjerovatno ove godine ratificirati članstvo Švedske u NATO-u, zauzvrat tražeći finaliziranje kupovine F-16 od SAD.