Snažna vjera Ukrajinaca u uspjeh kontraofanzive protiv Rusije
Podrška vojsci raste širom zemlje dok dužnosnici obećavaju da će u kontranapadu osloboditi ukrajinsku teritoriju.
Piše: Mansur Mirovalev
U februaru prošle godine, prvog dana rusko-ukrajinskog rata, zaglušujuća buka eksplozija od koje se ledi krv u žilama probudila je Kirila Borisenka prije zore.
U roku od nekoliko sati, a zatim više od četiri sedmice, 24-godišnji dobrovoljac pomogao je u odbijanju ruskih napada na njegov rodni grad Brovarij, sjeverno od glavnog grada Kijeva.
I dok su zapadne vlade očekivale da će glavni grad Ukrajine pasti za nekoliko dana i pozivale vladu predsjednika Volodimira Zelenskog da pobjegne, Borisenko nikada nije sumnjao u konačnu pobjedu svoje zemlje.
Ovih dana Borisenko prikuplja donacije za vojsku i uvjeren je da je Kijev spreman i voljan započeti dugo očekivani proljetni protunapad.
“Do kraja godine oslobodit ćemo sve naše teritorije, uključujući Krimski poluotok koji je Rusija pripojila 2014.”, rekao je Borisenko za Al Jazeeru.
Šezdeset osam posto Ukrajinaca želi “potpuno” oslobađanje svih okupiranih teritorija, čak i ako rat potraje duže i podrška Zapada opadne, prema anketi kijevskog Sociološkog instituta, objavljenoj početkom marta.
Devedeset i pet posto Ukrajinaca vjeruje da je vojna pobjeda njihove nacije gotovo izvjesna, prema drugom istraživanju objavljenom krajem februara.
Ankete su pokazale veliku razliku u odnosu na prijeratna mišljenja. Samo 56 posto Ukrajinaca vjerovalo je u tadašnju teoretsku pobjedu nad Rusijom u januaru 2022, samo nekoliko sedmica prije početka rata.
Velika vjera u vojsku
Od tada, kod većine Ukrajinaca prevladava osjećaj da su neprijateljske snage, iako brutalne prema civilima, neorganizirane i slabo opremljene. I mnogi slave vlastite oružane snage.
“Šta god da se dogodi, mi smo s našim momcima”, rekla je Olha, “dvostruka izbjeglica”, za Al Jazeeru.
Zadržala je svoje prezime jer ima rođake u istočnom gradu Makivki koji je pod kontrolom separatista.
Olha je sa svojim suprugom pobjegla iz tog grada iz okupiranog pojasa u regiji Donbas 2014. nakon što su se pobunjenici koje podržava Moskva borili protiv centralne vlade i formirali dvije otcijepljene “narodne republike”.
Par se nastanio 300 km sjeverno od Makijevke u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini.
Unajmili su stan u četvrti Saltovka, gdje su dvije trećine stambenih zgrada oštećene neprekidnim ruskim granatiranjem nakon prošlogodišnje invazije Kremlja.
Prvog dana rata, usred panike i eksplozija, par se ponovno spakirao i otišao u Kijev.
Proživjeli su kroz mjesece granatiranja i nestanka struje dok je Moskva počela gađati ključnu infrastrukturu.
Ipak, za Olhu postoji i dobra strana: rat je potaknuo snažan osjećaj nacionalnog jedinstva.
Po prvi put u svojoj postsovjetskoj historiji Ukrajinci su prevladali svoje regionalne, političke i jezične razlike, rekla je.
“Svi su jedinstveni u mišljenjima i stavovima. Svi su za pobjedu,” rekla je Olha.
Protuofanziva u najavi
Vlada Volodimira Zelenskog ne iznosi detalje svojih protuofanzivnih planova, ali vojni analitičari rekli su za Al Jazeeru da postoje dva moguća smjera.
Jedan je preko djelomično oslobođene regije Herson kako bi se prepolovio “kopneni most” teritorija pod ruskom okupacijom koji povezuje Krim s Rusijom, dok drugi leži na istoku, prema jako utvrđenim separatističkim i ruskim položajima u Donbasu.
Ukrajinski dužnosnici kažu da je protuofanziva blizu, ali nisu službeno objavili njen početak.
Ali niz eksplozija koje su uništile skladišta goriva, infrastrukturu za prenos električne energije, teretne vozove i vojne zgrade u anektiranom Krimu i zapadnoj Rusiji posljednjih dana signalizira da je ona već u toku.
“Ovo su pripremni radovi uoči široke, sveobuhvatne ofanzive koju svi očekuju”, rekla je glasnogovornica ministarstva odbrane Natalija Humenijk u televizijskim izjavama u nedjelju o požaru u blizini južnog krimskog grada Sevastopolja u kojem je uništeno 10 rezervoara s gorivom za rusku mornaricu na Crnom moru.
Čak su i najvjerniji zagovornici ruskog rata priznali da su prvi koraci ukrajinske protuofanzive bili efikasni.
“Unaprijed planirano uništavanje naših skladišta goriva uoči strateške protuofanzive ukrajinske vojske je u toku”, rekao je u četvrtak na Telegramu Viktor Alksnis, bivši zastupnik u Državnoj dumi, donjem domu ruskog parlamenta.
Najsimboličniji napad dogodio se rano u srijedu kada su dva drona eksplodirala iznad zgrade Kremlja.
Moskva je to nazvala “terorističkim napadom” i “pokušajem atentata” na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ali ukrajinski čelnici negirali su da stoje iza eksplozija, a glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ihnat podrugljivo je okrivio “NLO-e”.
‘Taktički napad na Kremlj’
Vojni analitičar rekao je međutim da je napad bespilotnim letjelicama bio dio osmišljene strategije Kijeva da prisili Moskvu da ispaljuje krstareće rakete na ukrajinsku prijestolnicu, gdje bi ih oborili američki sistemi protuzračne odbrane Patriot i Iris.
“Nedvojbeno je vladi Zelenskog korisno namamiti novu seriju ruskih krstarećih projektila prema Kijevu”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin s njemačkog univerziteta u Bremenu.
Rekao je da će “vojska” ukrajinskih bespilotnih letjelica uništiti elektrane, rafinerije nafte, skladišta goriva i hemijska postrojenja u i oko Moskve i pokazati prosječnim Rusima koliko su ograničene mogućnosti protuzračne odbrane, čak i iznad glavnog grada.
Ali nekim je Ukrajincima napad dronom na Kremlj poslao pogrešan signal.
“Ko god je to učinio neodgovorni je avanturist”, rekao je za Al Jazeeru Ilja Rodčenko, menadžer u trgovini elektronikom u centru Kijeva. “To otuđuje mali broj Rusa koji su na našoj strani.”
Brojka nije beznačajna, prema posljednjem ruskom nezavisnom ispitivanju javnog mnijenja.
Prema anketi Levada centra provedenoj u aprilu, 16 posto Rusa “ne podržava” sukob, dok je 75 posto za rat.
Šezdeset i dva posto Rusa “boji se” ukrajinske protuofanzive, pokazalo je istraživanje.
Uprkos ogromnim naporima propagandnog stroja pod kontrolom Kremlja, 52 posto Rusa smatra da “glavne poteškoće” povezane s ratom u Ukrajini “tek dolaze”, pokazalo je istraživanje.