Zahar Prilepin: Od kritičara Kremlja do vođe proruskih snaga u Ukrajini

Zahar Prilepin, koji je ranjen u eksploziji automobila u Rusiji kada je poginuo njegov vozač, treća je istaknuta ličnost koja podržava rusku invaziju na Ukrajinu i koja je bila meta bombaškog napada od početka invazije februara 2022. godine.

Ovaj 47-godišnji pisac je hospitaliziran sa ranama na obje noge u subotu, ali je bio svjestan i „dobro“ se oporavljao, prenijela je državna agencija TASS pozivajući se na zvaničnike.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije optužilo je Ukrajinu i zapadne države koje je podržavaju, naročito SAD, za napad na pisca. No, viši zvaničnik iz Kijeva je optužio Moskvu da je inscenirala ovaj incident.

Promjena politike

Prilepin, autor nekoliko romana inspiriranih njegovim ratnim iskustvima i životom u ruskim provincijama, nekada je dobijao pohvale zapadnih kritičara književnosti prije nego je stavio svoju olovku i oružje na službu Kremlja u Ukrajini.

Rođen 1975. u regiji Rjazan, borio se u ruskim ratovima protiv čečenskih separatista 1990-ih. Po povratku u civilni život, o hororima rata je pisao u svom prvom romanu Patologije, gdje opisuje djelovanje specijalne jedinice, žestoki alkoholizam njihovih pripadnika i počinjena ubistva. Napisao je još pet romana, te brojne poeme, eseje i članke. Radovi su mu prevođeni širom Zapadne Evrope.

Dok se nametao u literarnom svijetu Evrope 2000-ih, Prilepin je bio opozicioni aktivista, glasni kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i borac za rusku sirotinju protiv korumpiranih oligarha. Sve se promijenilo ruskom aneksijom Krima 2014. kada je prihvatio Putinovu politiku i otišao da se bori na strani proruskih separatista na istoku Ukrajine gdje je, kako je kazao, 2017. godine stvorio vlastiti bataljon.

„Mislim da pisac ima pravo na svako stajalište. Može stajati sa zastavom i tražiti mir u svijetu ili uzeti oružje“, kazao je na konferenciji za medije u Moskvi pri objavi stvaranja bataljona. U jednom intervjuu 2019. se hvalio kako je njegova jedinica „ubijala ljude masovno“.

Tolstoj i Ljermontov

Nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, Prilepin, koji ima približno 300.000 pratitelja i na Telegramu i na YouTube kanalu, postao je žestoki pristaša vojne kampanje.

„Ne osjećam krivicu za ovo što se dešava, desilo se i sada trebamo to privesti kraju“, rekao je u novembru.

Prilepin je bio i politički aktivan kao kopredsjednik stranke „Pravedna Rusija – Za istinu“. Lani je imao istaknutu ulogu u stvaranju GRAD-a, parlamentarne grupe koja pokušava identificirati ličnosti iz kulture sa „protivruskim“ stavovima i nagovoriti državu i biznismene da ih prestanu finansirati.

Prilepina su sankcionirali Švicarska, Velika Britanija, Australija, Kanada, Novi Zeland i Evropska unija zbog podrške ratu u Ukrajini.

Sam sebe poredi sa dvojicom velikana ruske književnosti – Tolstojem i Ljermontovim – koji su se također prvo borili kao vojnici, a potom se okrenuli književnosti. Prilepin kaže kako bi se Tolstoj i Ljermontov, da su živi danas, pridružili ruskoj vojsci u Ukrajini.