Kako su dronovi stigli do srca Rusije

Rusija je u srijedu objavila da je oborila dvije bespilotne letjelice koje su ciljale Kremlj, u “terorističkom” pokušaju atentata na predsjednika Vladimira Putina.

U isto vrijeme Ukrajina je negirala umiješanost u napad.

“Režim u Kijevu je sinoć pokušao napasti Kremlj” sa dvije bespilotne letjelice, koje su “onesposobljene” sistemima za elektronsko ratovanje, navodi se u saopćenju ruskog Predsjedništva.

Operacija je opisana kao “teroristički čin i pokušaj atentata na predsjednika Ruske Federacije”.

Predsjedništvo je potvrdilo da su ostaci dva drona pali unutar Kremlja, ali da niko nije povrijeđen.

Incident je pokrenuo pitanja o mjerama zaštite koje je Rusija uvela u glavnom gradu i efikasnosti tih mjera u odbijanju napada kojim bi mogla biti izložena, poput onoga što se desilo u srijedu.

Moćni odbrambeni sistemi S-400 i S-300

Moskva je jedna od najutvrđenijih prijestolnica na svijetu, a velike sile obično štite svoje centre odlučivanja višeslojnim sistemima odbrane.

Rusija je glavni grad i centar za donošenje odluka opasala protivraketnim štitom za presretanje bilo kakvih nuklearnih ili strateških raketnih napada.

U okolini Moskve raspoređeni su odbrambeni sistemi, od kojih se posebni ističe sistem S-400.

Vojni stručnjaci opisuju ovaj sistem kao jedan od najboljih sistema protuzračne odbrane.

S-400 je ruski mobilni sistem protuzračne odbrane koji otkriva ciljeve u zraku na udaljenosti od 400 kilometara.

Sistem može gađati 80 ciljeva istovremeno, usmjeravajući dvije rakete zemlja-zrak na svaki cilj.

Tu je i sistem S-300, koji je dizajniran da se suprotstavi jurišnim avionima i raketama dugog dometa, kao što su krstareće rakete.

Može presresti 24 aviona ili 16 balističkih raketa istovremeno na udaljenosti do 250 kilometara.

Rusija štiti vitalne i osjetljive lokacije odbrambenim sistemima s raketama kratkog dometa, kao što je sistem Pancir-S1.

Ovaj sistem se opisuje kao zaštitnik moskovskog neba, a u stanju je da uočava i uništava zračne ciljeve na udaljenosti od 20 kilometara.

Zabrana dronovima da lete iznad Moskve

Pancir ima 12 raketa te dva automatska protuavionska topa.

Pored protivraketne odbrane, Rusija poduzima i druge mjere da zaštiti srce Moskve, posebno sjedište političkog rukovodstva zemlje, Kremlj.

Ruske vlasti ometaju zračne i zemaljske navigacijske sisteme i sve komunikacije tokom kretanja predsjednika i komandnog kadra u prvom ešalonu.

Od početka rata u Ukrajini, u februaru 2022. godine, ruske vlasti su zabranile svim vrstama dronova da lete iznad Moskve.

Općenito govoreći, Rusija je uspostavila obruč na kopnu, u zraku i na moru, pa čak i u virtualnom svijetu, koji je štiti je od bilo kakvih neprijateljskih napada.

Stoga se postavlja pitanje: Kako su dronovi zaobišli ovaj obruč i stigli do srca Rusije i njenog centra donošenja odluka?