Izbori u Turskoj: Šta nude Erdogan i Kilicdaroglu?

Aktuelni predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan suočit će se u nedjelju s opozicijskim kandidatom Kemalom Kilicdarogluom u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Erdogan, koji vlada zemljom više od 20 godina, favorit je za pobjedu koja bi mu donijela još pet godina mandata, nakon što mu je izmakla pobjeda na prvom krugu 14. maja.

Aktualni predsjednik dobio je 49,5 posto glasova, a Kilicdaroglu 44,8 posto.

Treći kandidat Sinan Ogan, koji je nepoznata ličnost turskoj javnosti, osvojio je 5,2 posto, uz podršku ultranacionalističkog saveza.

Međutim, u nepredviđenom političkom neslaganju Ogan je odlučio podržati Erdogana u drugom krugu, dok je ATA savez koji ga je podržavao stao iza Kilicdaroglua.

Porast nacionalističkih glasova u prvom krugu i nacionalistička priroda trećeg kandidata i saveza imali su značajan učinak na izbornu kampanju tokom dvosedmične pauze prije drugog kruga.

Izborna agenda vidno se pomakla s krizom pogođene turske ekonomije i zemljotresa u februaru, u kojima su poginuli deseci hiljada ljudi, na teme kao što su “terorizam” i sudbina izbjeglica u zemlji.

Evo sažetka obećanja i retorike dva kandidata o ključnim pitanjima.

Recep Tayyip Erdogan

• Teror: Predsjednik je dosljedno provodio oštru retoriku protiv “terorističkih” grupa tokom cijelog razdoblja kampanje, držeći sigurnosna pitanja visoko na dnevnom redu u očitom pokušaju privlačenja nacionalističkih glasova.

Često je tvrdio da njegovog protivnika podržavaju “terorističke” grupe poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je od 1980-ih vodila rat za autonomiju, i pokret imama Fethullaha Gulena, Erdoganovog bivšeg saveznika koji je postao veliki neprijatelj i koji je optužen za pokušaj državnog udara 2016. godine.

Tokom kampanje Erdogan je govorio da će njegova vlada slomiti te grupe.

“Naša borba protiv svih zlih mreža, uključujući separatističku terorističku organizaciju PKK i njene produžene ruke, nastavit će se odlučno”, rekao je u javnom obraćanju ranije ove sedmice, dodajući da PKK “više ne može ući” u Tursku zbog njegovih napora.

• Izbjeglice: Erdogan je obećao vratiti oko milion sirijskih izbjeglica u njihovu domovinu nakon provedbe stambenih projekata u sjevernoj Siriji pod turskom kontrolom, ne navodeći konkretan vremenski okvir.

Također je kazao da će poboljšanje dijaloga između Sirije i Turske putem ruskih posredničkih napora pomoći u povećanju “dobrovoljnog” povratka izbjeglica.

Erdogan je često optuživao opoziciju da je diskriminatorna prema izbjeglicama u zemlji u kojoj ih je, prema službenim podacima, 3,4 miliona.

Kilicdaroglu “pokušava dobiti na govoru mržnje”, kazao je predsjednik u nedavnom intervjuu.

• Ekonomija: Erdogan je obećao nastaviti s neortodoksnom ekonomskom politikom, uključujući održavanje niskih kamatnih stopa, uprkos hiperinflaciji i krizi troškova života.

Rekao je da namjerava smanjiti nivo inflacije na 20 posto 2023. i ispod 10 posto 2024. godine, ali je dodao da će njegova vlada nastaviti smanjivati kamatne stope.

“Imam tezu da su kamatne stope i inflacija direktno proporcionalne”, ponovio je nakon izbora 14. maja.

“Što više spuštate kamate, to je niža stopa inflacije. Moja teorija ovdje je da je kamata uzrok, a inflacija posljedica.”

• Pomoć nakon zemljotresa: Erdogan je obećao preživjelima u zemljotresu u jugoistočnoj Turskoj dati stambene zajmove s dospijećem od 20 godina i dvije godine “grace“ perioda.

Njegova vlada ima za cilj izgraditi ukupno 650.000 novih stanova u regiji te je obećala završiti ih 319.000 u jednoj godini.

Turski predsjednik je, također, najavio da će uspostaviti ključne proizvodne pogone odbrambene industrije u nekim zemljotresima pogođenim pokrajinama.

Kemal Kilicdaroglu

• Teror: Predsjednički kandidat je “terorizam” načinio jednom od svojih glavnih tema tokom dvosedmične pauze između glasanja.

Iznio je primjedbe o tome kako su Erdoganova vlada i Gulenova organizacija bili bivši saveznici, a Turska i PKK su u prošlosti vodili razgovore s predsjednikovim odobrenjem.

Na televiziji i društvenim mrežama obećao je da će se boriti protiv svih “terorista”.

“Protiv terorizma će se boriti, a ne pregovarati. Nikakvi politički i pravni aranžmani koji ciljaju na nacionalnu i unitarnu državnu strukturu Turske neće biti dopušteni”, navodi se u protokolu potpisanom 24. maja između Kilicdaroglua i Stranke pobjede, koja je predvodila nacionalistički savez ATA.

• Izbjeglice: Kilicdaroglu je pojačao retoriku protiv izbjeglica nakon prvih izbora, u očitom pokušaju privlačenja nacionalističkih glasova.

Obećao je poslati izbjeglice u Turskoj natrag u njihovu domovinu dvije godine prije prvih izbora putem sporazuma sa Sirijskom vladom. Taj je period smanjen za jednu godinu.

U emisiji na YouTubeu emitiranoj ranije ove sedmice kazao je da će se proces repatrijacije provoditi prema određenim pravilima, a Evropska unija bi ga trebala finansirati zbog trenutnog pakta o izbjeglicama između dvije strane.

“Stvorit ćemo infrastrukturu za ovaj proces. Osigurat ćemo sigurnost njihovih [izbjegličkih] života i imovine i zatim ih poslati”, rekao je.

• Ekonomija: Kilicdaroglu je obećao vratiti konvencionalne ekonomske politike, uključujući racionalne kamatne stope, kako bi se borio protiv paralizne hiperinflacije u zemlji, često osuđujući Erdoganovu politiku niskih kamatnih stopa.

Predsjednički kandidat je kazao da će raditi na privlačenju stranih ulaganja u Tursku dok radi na stvaranju zemlje koja će praviti proizvode visoke vrijednosti.

Tvrdi da bi mogao privući čak 300 milijardi dolara ulaganja iz inostranstva, rekavši da ulagači žele samo demokratiju i povjerenje u Tursku za investicije.

Kilicdaroglu je kazao da će zabraniti prodaju kuća stranim državljanima dok se turska stambena kriza, potaknuta hiperinflacijom, zemljotresima i drugim faktorima, ne riješi za Turke.

• Pomoć nakon zemljotresa: Čelnik opozicije obećao je osigurati besplatan smještaj za preživjele potresa koji su izgubili imovinu u katastrofi.

Kilicdaroglu je rekao da ima za cilj transformirati pokrajine pogođene zemljotresom u proizvodnu bazu, dodajući da će se u regiji proizvoditi materijali potrebni za izgradnju novih kuća.

“Kad rane budu zacijeljene, ova će regija postati jedna od najvećih proizvodnih regija na Mediteranu, Bliskom istoku i u Africi”, nedavno je kazao.