Rat dolazi kući u Rusiju: Prokijevski borci traže Putinov pad

Kijev, Ukrajina – Ove sedmice je muškarac sa žuto-plavim plastičnim trakama na kacigi i maskirnoj uniformi snimljen kako se vozi na oklopnom vozilu.

Boje su nepogrešivo ukrajinske državne zastave, ali muškarac, koji se vidi u videu objavljenom u utorak na Telegramu njegove vojne jedinice, ruski je državljanin.

Odabrao je boriti se za Ukrajinu, a rat se vratio kući u ponedjeljak, u zapadnu rusku regiju Belgorod, koja je mjesecima bila granatirana i napadana, očito ukrajinskim bespilotnim letjelicama.

Neidentificirani muškarac na videu dio je Ruskog dobrovoljačkog korpusa, vojne jedinice koju su formirali odbjegli krajnje desničarski nacionalisti protjerani iz Rusije.

Grupa prima samo ruske državljane kao članove.

Kijev se u početku distancirao od Korpusa

Neki od boraca Korpusa dobrovoljno su se pridružili ukrajinskim snagama 2014. godine, nakon što je Moskva anektirala Krim i potaknula separatističke pobune u regiji jugoistočnog Donbasa, a neki su se pridružili nakon što je posljednji rat počeo u februaru 2022. godine.

Korpus se sastoji od “desetaka boraca”, rekao je Fortuna, kako sebe naziva jedan od osnivača grupe, na konferenciji za novinare u oktobru.

Dva mjeseca ranije postali su dio Međunarodne legije Ukrajine, grupe dobrovoljaca iz cijelog svijeta koja je podređena Ukrajinskom ministarstvu odbrane.

Moskva, koja nerado javno priznaje da se ruski državljani bore za Ukrajinu, okrivila je Kijev za upad, što je brzo demantirano.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, upitan jesu li napadači bili etnički Rusi, kazao je da su to “ukrajinski borci iz Ukrajine”.

U Ukrajini živi mnogo etničkih Rusa. Ali, oni su i dalje ukrajinski militanti.”

Ukrajinsko ministarstvo odbrane, zajedno s drugim dužnosnicima u Kijevu, u početku se distanciralo od Korpusa.

Njihov prvi potvrđeni napad na Rusiju dogodio se 2. marta, nakon što su ušli u dva sela u pograničnoj regiji Brjansk.

Korpus je potom objavio video svojih boraca kako stoje ispred seoske bolnice i pozivaju Ruse “na nerede i borbu”.

Guverner Brjanska Aleksander Bogomaz rekao je da su ubili jednog civila i ranili 10-godišnjaka.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je napad “terorističkim činom”.

Ranjivost ruskih pograničnih regija

Mihajlo Podoljak, pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazvao je te tvrdnje “klasičnom namjernom provokacijom”.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane odbacilo je svoju ulogu u organiziranju napada.

“To su ljudi koji se oružjem bore protiv Putinovog režima i njegovih pristalica. Možda se Rusi počinju buditi”, kazao je glasnogovornik vojne obavještajne službe Andrij Jusov.

Korpus je u ponedjeljak počeo drugi, daleko odvažniji prodor u Rusiju.

Zajedno s Legijom Sloboda Rusije, vojnom jedinicom koja uključuje bivše ruske ratne zarobljenike koji su promijenili stranu, upali su na granični prelaz i proširili se u četvrti Grajvoron u Belgorodu.

Okrug je s tri strane okružen ukrajinskim teritorijem, ali ga njegova uprava nije uspjela zaštititi rovovima, artiljerijom i protutenkovskim instalacijama.

Osvajači su imali dva tenka i 10 oklopnih vozila i bili su potpomognuti lakim bespilotnim letjelicama.

Ubili su graničara, rekao je jedan od boraca dnevniku Novaya Gazeta pod uslovom anonimnosti, navodno su zarobili još jednog i stigli do tri sela, gdje su počeli graditi utvrde i sukobili se s ruskim snagama.

Upad je istaknuo ranjivost ruskih pograničnih regija, kažu vojni analitičari.

Napali sjedište Ministarstva unutrašnjih poslova i FSB-a

“Pokazalo se da Rusija nema rezerve u graničnim regijama i slabe rezerve u operativnoj dubini, što znači da su stanovnici svih okruga koji graniče s Ukrajinom u neposrednoj opasnosti i moraju biti evakuirani”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrokin sa njemačkog Univerziteta u Bremenu.

Korpus je tvrdio da je okupirao “komad” Rusije.

“Situacija u malom, ali našem komadiću domovine je za sada alarmantna i postoji potreba za čišćenjem”, piše u opisu ispod videa koji prikazuje borca Korpusa.

Do ponedjeljka navečer napali su lokalno sjedište Ministarstva unutrašnjih poslova i FSB-a, glavne ruske obavještajne agencije.

U utorak je Rusija tvrdila da je ubila “70 ukrajinskih terorista”, što je otprilike broj svih boraca Korpusa.

Grupa je odgovorila snimkom na kojem se vidi nekoliko boraca zamagljenih lica i tri oklopna vozila.

Ovaj put Kijev nije odbacio veze s grupom.

Njihov cilj je “gurnuti neprijatelja kako bi stvorili pojas sigurne zemlje za zaštitu ukrajinskog civilnog stanovništva”, kazao je u ponedjeljak glasnogovornik obavještajne službe Andrij Jusov.

Neposredniji i važniji cilj je prisiliti Kremlj da rasporedi snage u pograničnim regijama Belgorod, Brjansk i Kursk.

Raspoređivanje će sigurno smanjiti rusku vojnu moć u Ukrajini prije dugo očekivane protuofanzive, kažu posmatrači.

Namjeravali stvoriti neonacistički ‘četvrti Reich’

“Ovo je rizik za Rusiju da se dobro prevari na prvoj liniji”, rekao je kijevski analitičar Igar Tuškevič za Al Jazeeru.

Krajnje desničarske, ultranacionalističke i bjelačke supremacističke grupe pojavile su se u Rusiji početkom 2000-ih, stvarajući decentralizirani pokret koji je uključivao desetke hiljada ljudi.

Marširali su urbanim centrima, ubili i ranili stotine radnika migranata iz centralne Azije i Kavkaza, pa čak i kovali planove za rušenje Putinove vlade i stvaranje neonacističkog “četvrtog Reicha”.

Ukrajinske krajnje desničarske grupe razvijale su se paralelno, ali njihova je ideologija bila drugačija, kazao je Tuškevič, antiimperijalistička “načelno”, manje rasistička i ksenofobična.

Međutim, u smislu organizacije ruski utjecaj je bio presudan.

Prije 2014. godine pokreti u obje nacije bili su “amorfne” supkulture mladih, koje su činile “sistem spojenih posuda”, rekao je za Al Jazeeru Vjačeslav Lihačov, kijevski stručnjak za ultranacionalizam.

‘Za apsolutni slom političkog poretka u Rusiji’

Kad se Kremlj obračunao s krajnjom desnicom, mnogi su se aktivisti preselili u Ukrajinu, “kako bi se sakrili u poznatom jezičnom i kulturnom okruženju i nastavili indoktrinirati i prenositi svoje iskustvo ukrajinskoj braći”, kazao je.

Nakon 2014. godine pokret je doživio potop.

Većina izbjeglica napustila je politiku, ali neki su se nastavili pozicionirati kao “najdesniji Rusi” koji su protiv Putina i evropskog liberalizma, rekao je.

Među njima su bili i osnivači Korpusa, koji još žele srušiti Putina.

“Kolaps Rusije omogućit će nam da se vratimo kući”, rekao je Denis Kapustin, osnivač Korpusa, na medijskoj konferenciji u oktobru.

“Olakšat ćemo potpuni i apsolutni slom političkog poretka u Rusiji.”

Krupni 39-godišnjak sebe naziva prekaljenim skinheadom, nogometnim navijačem i organizatorom borbi u različitim borilačkim vještinama.

Živio je u Njemačkoj, gdje ga je policija opisala kao “jednog od najutjecajnijih aktivista” krajnje desnog pokreta.

Nakon povratka u Rusiju, preselio se u Ukrajinu 2017. godine, gdje je razvio veze s Azovom, pukovnijom poznatom po odbrani južnog ukrajinskog grada Mariupolja prošlog proljeća.

‘Ekstrem se pomaknuo prema mainstreamu’

Neki od članova Azova, uključujući odbjegle Ruse, zastupali su krajnje desničarske stavove.

Američki Kongres zabranio je pukovniji 2018. godine korištenje vojne pomoći koju je dopremio Washington.

Ukrajinske krajnje desničarske grupe i njihovi novoregrutirani ruski članovi bili su vrlo vidljivi prije rata.

Organizirali su skupove, napadali romske kampove, tukli proruske političare i LGBTQ aktiviste, sukobljavali se s policijom i gotovo uvijek prolazili bez ikakvih šteta.

Ali, od početka rata njihov utjecaj je oslabio.

“Ukrajinsko društvo se nagnulo udesno, ali s druge strane, ekstrem se pomaknuo prema mainstreamu u smislu smanjenog radikalizma”, kazao je Tuškevič.