Koji su ciljevi upada iz Ukrajine na rusku teritoriju?
Prekogranični napadi su pokrenuti kako bi se odvukle ruske trupe prije kontraofanzive Kijeva i kako bi Rusi spoznali da je borba prešla na njihovu teritoriju, kažu analitičari.

Prekogranični napadi iz Ukrajine u Rusiju pokrenuti su kako bi se odvukle ruske trupe prije planirane kontraofanzive Kijeva i kako bi Rusi spoznali da je borba sada prešla na njihovu teritoriju, kažu analitičari.
Dvodnevni upad u Rusiju dogodio se daleko od epicentra borbi u ukrajinskoj istočnoj regiji Donbas, oko 160 kilometara od prve linije u sjevernoj regiji Harkov.
Iako je Kijev porekao bilo kakvu ulogu, najveći prekogranični napad iz Ukrajine od kako je Rusija izvršila invaziju prije 15 mjeseci gotovo je sigurno bio koordiniran s ukrajinskim oružanim snagama, koje se pripremaju pokušati vratiti okupiranu teritoriju, rekli su sigurnosni stručnjaci.
Patrick Bury s Univerziteta u Bathu rekao je za Al Jazeeru da su granični upadi u rusku zapadnu regiju Belgorod vjerovatno imali tri glavna cilja.
“Prvi je vezati što je moguće više ruskih snaga u tom području kako ne bi mogle djelovati na područja gdje bi Ukrajina zapravo mogla napasti. Drugi je pokazati Rusima preko njihovih medija da je rat zapravo došao u Rusiju, na njihovu teritoriju, u maloj mjeri. I, konačno, osramotiti [ruskog predsjednika Vladimira] Putina”, kazao je Bury.
‘Razvlačenje’ Rusa u različitim smjerovima
Ukrajina kaže da planira veliku kontraofanzivu kako bi vratila okupiranu teritoriju, ali Rusija je u pripravnosti izgradila snažne utvrde na istoku i jugu Ukrajine.
“Ukrajinci pokušavaju ‘razvući’ Ruse u različitim smjerovima kako bi stvorili rupe. Rusi su prisiljeni poslati pojačanje”, rekao je Neil Melvin, analitičar na Institutu Royal United Services.
“Morat će odgovoriti na ovo i tamo postaviti trupe, a zatim imati mnogo trupa duž cijelog graničnog područja – iako to, možda, nije način na koji Ukrajinci misle ići.”
Ruska vojska saopćila je u utorak da je razbila grupe koji su napali Belgorod oklopnim vozilima, ubivši više od 70 “ukrajinskih nacionalista” i potisnuvši ostatak natrag u Ukrajinu.
Rusi u tom području izrazili su iznenađenje žestinom napada.
Potvrđeno je da je jedna žena ubijena, a devet civila je ranjeno, od čega neki teško, kazao je guverner Belogroda Vjačeslav Gladkov.
“Prvo topovi, zatim minobacači, pa mitraljezi… Bila je to prava borba”, rekao je lokalnim medijima jedan neidentificirani stanovnik.
Gladkov je u srijedu kazao da je to područje bilo meta brojnih napada bespilotnih letjelica nakon upada.
“Noć nije bila posve mirna. Bio je veliki broj napada dronovima. Sistemi protuzračne obrane pobrinuli su se za većinu njih”, napisao je Gladkov na društvenim mrežama.
‘Mali doprinos za pad Putinovog režima’
Kijev je naveo da su napad izveli ruski građani, okarakteriziravši ga kao domaći, unutrašnji ruski sukob.
Dvije grupe koje djeluju u Ukrajini – Ruski dobrovoljački korpus (RVC) i Legija Sloboda Rusije – preuzele su odgovornost.
Grupe su osnovane tokom ruske invazije punog obima i privukle su ruske dobrovoljce koji su se htjeli boriti protiv vlastite zemlje uz Ukrajinu i svrgnuti Putina.
Mark Galeotti, voditelj konsultantske firme Mayak Intelligence sa sjedištem u Londonu i autor nekoliko knjiga o ruskoj vojsci, kazao je da se dvije grupe sastoje od Rusa koji su protiv Kremlja – od liberala i anarhista do neonacista.
“Oni se nadaju da na neki mali način mogu pridonijeti padu Putinovog režima. Ali, u isto vrijeme, moramo shvatiti da to nisu nezavisne snage… Njih kontrolira ukrajinska vojna obavještajna služba,” rekao je.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak ponovio je stav Kijeva da nema nikakve veze s operacijom.
Nekoliko sličnih upada u Rusiju dogodilo se posljednjih mjeseci, a iako je ovaj posljedji bio najveći poznat do sada, još je malen u poređenju s borbama na prvoj liniji.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u srijedu da će Rusija postići sve svoje ciljeve u Ukrajini, bilo svojom “specijalnom vojnom operacijom” ili “svim drugim sredstvima”, izvijestila je državna novinska agencija Tass.
Legija Sloboda Rusije od četiri bataljona
“Rusija razmatra samo završetak svoje specijalne vojne operacije: osiguranje svojih interesa, postizanje ruskih ciljeva – bilo kroz specijalnu vojnu operaciju ili drugim raspoloživim sredstvima”, kazao je Peskov.
Ranije je rekao novinarima da su napadači Ukrajinci.
“Oni su ukrajinski militanti iz Ukrajine. U Ukrajini živi mnogo etničkih Rusa. Ali, oni su svejedno ukrajinski militanti”, dodao je Peskov.
Aleksej Baranovski, glasnogovornik političkog krila Legije Sloboda Rusije, rekao je za Reuters u Kijevu da ne može otkriti broj vojnika uključenih u operaciju, ali da ova legija ima ukupno četiri bataljona.
Baranovski je porekao da je bilo velikih gubitaka, a ruske izvještaje o velikom broju žrtava odbacio je kao dezinformacije.
Kazao je da je jedinica dio ukrajinske Međunarodne legije i stoga i dio njenih oružanih snaga, ali je porekao da je upad koordiniran s ukrajinskim vlastima.
“Ovo su prvi koraci u glavnom cilju svrgavanja Putinovog režima oružanom silom. Nema druge alternative”, rekao je.
Galeotti je kazao da je upad izgledao kao operacija “oblikovanja” ukrajinskog bojišta prije planirane kontraofanzive Kijeva.
“Ovo je prilika da učinimo dvije stvari: jedna je da uznemirimo Ruse, natjeramo ih da se zabrinu zbog mogućnosti ustanka među vlastitim narodom. Drugo, prisiliti Ruse da rasprše svoje trupe”, rekao je.
‘Belgorodska narodna republika’ na mrežama
Melvin je primijetio da je operacija poslužila i za jačanje morala u Ukrajini.
Kijevski dužnosnici oponašali su retoriku Kremlja o ruskoj aneksiji Krima 2014. godine, kada je na početku poricao da su u nju umiješane ruske trupe.
Podoljak je za upad u Belgorod okrivio “gerilske grupe”, koje se sastoje od ruskih državljana.
Na društvenim mrežama Ukrajinci su uporedili ono što su nazivali “Belgorodska narodna republika” s događajima u istočnoj Ukrajini 2014. godine, kada su milicije koje podržava Rusija proglasile “narodne republike” u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk.
Ukrajinci su, također, pustili videosnimak predsjednika Volodimira Zelenskog u poznatom obraćanju “Ovdje sam” iz Kijeva na početku invazije u februaru 2022. godine.
No, umjesto predsjedničkog ureda u Kijevu, u pozadini se prikazivao znak dobrodošlice u grad Belgorod.