Iran gradi podzemni nuklearni objekat koji američko oružje teško može uništiti

U blizini vrha planine Zagros gradi se postrojenje toliko duboko u zemlji da je vjerovatno izvan dometa najnovijeg oružja SAD-a dizajniranog da uništi takva mjesta, objavio je AP.

Fotografije i videozapisi Planet Labs PBC-a pokazuju da je Iran kopao tunele u planini u blizini nuklearne lokacije Natanz (AP)

U blizini vrha planine Zagros, u centralnom Iranu, radnici grade nuklearno postrojenje toliko duboko u zemlji da je vjerovatno izvan dometa najnovijeg oružja SAD-a dizajniranog da uništi takva mjesta, prema stručnjacima i satelitskim snimcima koje je objavio AP.

Fotografije i videozapisi iz Planet Labs PBC-a pokazuju da je Iran kopao tunele u planini u blizini nuklearne lokacije Natanz, koja je bila izložena ponovnim sabotažnim napadima usred sukoba Teherana sa Zapadom o njegovom atomskom programu.

S obzirom na to da zemlja sada proizvodi količine uranija blizu nivoa za proizvodnju oružja nakon propasti njenog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, novo postrojenje zakomplicirat će napore Zapada da zaustavi Teheran u potencijalnom razvoju atomske bombe, što Iran poriče da želi.

Izvještaj objavljen u ponedjeljak dolazi usred porasta iransko-američkih napetosti i zastoja u diplomatiji između dvije zemlje.

Završetak takvog pogona “bio bi scenarij iz noćne more, koji bi mogao izazvati novu spiralu eskalacije”, upozorila je Kelsey Davenport, direktorica politike pri Udruženju za kontrolu naoružanja sa sjedištem u Washingtonu.

‘Samo nekoliko koraka do nuklearnog oružja’

“S obzirom na to koliko je Iran blizu bombe, ima veoma malo prostora za ubrzanje programa, a da ne pređe američke i izraelske crvene linije. U ovom trenutku svaka daljnja eskalacija povećava rizik od sukoba”, tvrdi Davenport za AP.

Ovog mjeseca obilježeno je pet godina od kako se bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz multilateralnog nuklearnog sporazuma prema kojem je Iran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija protiv svoje ekonomije.

Administracija aktuelnog američkog predsjednika Joea Bidena nastavila je uvoditi i provoditi strogi režim sankcija protiv Irana i njegove naftne i petrohemijske industrije.

U međuvremenu je Teheran napredovao u nuklearnom programu.

Biden, koji je bio potpredsjednik u doba mandata Baracka Obame, koji je potpisao sporazum 2015. godine, obećao je oživjeti pakt, ali brojne runde indirektnih pregovora u posljednje dvije godine nisu ga uspjele obnoviti.

Od raspada nuklearnog sporazuma Iran je saopćio da obogaćuje uranij do 60 posto – što je više od granice 3,67 posto koliko je bilo navedeno u sporazumu.

Inspektori su, također, nedavno otkrili da je zemlja proizvela čestice uranija čija je čistoća bila 83,7 posto, samo nekoliko koraka od postizanja praga od 90 posto za oružje.

SAD i Izrael – za koji se vjeruje da ima vlastiti tajni nuklearni arsenal – rekli su da neće dopustiti Iranu da napravi nuklearno oružje.

Protuzračne baterije, ograda i snage Revolucionarne garde

“Vjerujemo da je diplomatija najbolji način da se postigne taj cilj, ali predsjednik [Biden] je, također, bio jasan da nismo uklonili nijednu opciju sa stola”, saopćila je Bijela kuća u izjavi za AP.

Iran kaže da će nova konstrukcija zamijeniti nadzemni centar za proizvodnju centrifuga u Natanzu, koji je pogođen eksplozijom i požarom u julu 2020. godine.

Teheran je napad u to vrijeme označio kao “nuklearni terorizam” i okrivio Izrael.

Novi projekt gradi se pored Natanza, 225 kilometara južno od Teherana.

Natanz je uzrok međunarodne zabrinutosti od kako se saznalo za njegovo postojanje prije dva desetljeća.

Zaštićen protuzračnim baterijama, ogradom i snagama Revolucionarne garde, objekat se prostire na 2,7 kvadratnih kilometara u sušnoj visoravni u centralnom dijelu zemlje.

Satelitske fotografije koje je u aprilu snimio Planet Labs PBC, a analizirao AP, pokazuju kako se Iran ukopava u Kuh-e Kolang Gaz La, ili “Planini pijuka”, koja se nalazi odmah iza južne ograde Natanza.

Različite grupe slika koje je analizirao Centar “James Martin” otkrivaju da su četiri ulaza iskopana u planinu, dva na istoku i još dva na zapadu.

Svaki je širok šest i visok osam metara.

Na temelju veličine gomile otpada i drugih satelitskih podataka, stručnjaci iz centra rekli su za AP da Iran vjerovatno gradi postrojenje na dubini između 80 i 100 metara.

Bomba GBU-57 može probiti 60 metara zemlje

Analiza centra, koju je dostavio ekskluzivno AP-u, prva je koja procjenjuje dubinu sistema tunela na temelju satelitskih slika.

“Dubina objekta je zabrinjavajuća. Bilo bi ga mnogo teže uništiti korištenjem konvencionalnog oružja, kao što je tipična bomba za razbijanje bunkera”, rekao je Steven De La Fuente, naučni saradnik u centru koji je vodio analizu radova na tunelu.

Novo postrojenje u Natanzu vjerovatno će biti još dublje pod zemljom nego iransko postrojenje Fordow, još jedno mjesto za obogaćivanje uranija koji su SAD i druge zemlje otkrili 2009. godine.

Taj je objekat izazvao strah na Zapadu da Iran učvršćuje svoj program od zračnih napada.

Takvi podzemni objekti naveli su SAD da napravi bombu GBU-57, koja može probiti najmanje 60 metara zemlje prije nego što detonira, prema američkoj vojsci.

No, nije jasno da bi jedan ili dva udarca tih bombi oštetili objekat tako dubok kao onaj u Natanzu.

Izvor: Al Jazeera i agencije