Kineski dužnosnik kreće na evropsku ‘mirovnu’ turneju
Li Hui, koji tečno govori ruski, najviši je kineski dužnosnik koji će posjetiti Ukrajinu od početka ruske invazije u februaru 2022.
Visoki kineski dužnosnik započinje evropsku turneju, koja će ga prvo odvesti u Ukrajinu, a naposlijetku u Rusiju, u posjeti za koju Peking kaže da ima cilj diskusiju o “političkom rješenju” ukrajinske krize.
Li Hui, specijalni kineski predstavnik za evroazijska pitanja od 2019. i bivši ambasdor u Rusiji, na ovom višednevnom putovanju posjetit će i Poljsku, Francusku i Njemačku, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova prošle sedmice, u cilju “produbljivanja komunikacije s različitim stranama u cilju rješavanja ukrajinske krize”.
Li, koji tečno govori ruski, najviši je kineski dužnosnik koji će posjetiti Ukrajinu od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, a njegovo putovanje moglo bi se poklopiti sa početkom dugoočekivane ukrajinske kontraofanzive koja ima za cilj zauzimanje teritorija kojeg je Rusija otela i okupirala.
Ova posjeta uslijedit će nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping krajem prošlog mjeseca telefonski razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, što je prvi ratni razgovor dvojice čelnika.
Zečenski je njihov jednosatni razgovor opisao kao “dug i značajan”, dok je Xi rekao da je “glavni cilj Kine pormovisanje mira putem pregovora”.
Pozivi Kini da utječe na Moskvu
Na prvu godišnjicu ruske invazije, Kina je objavila mirovni prijedlog u 12 tačaka – kineski stav o političkom rješenju ukrajinske krize – koji je, s obzirom na veze Pekinga s Rusijom, u zapadnim prijestolnicama dočekan s dozom skepiticzma. Ovaj prijedlog poziva “obje strane” na postepenu deeskalaciju i odbacivanje “hladnoratovskog mentaliteta”.
Peking nije izričito osudio rusku invaziju, koja je uslijedila manje od tri sedmice nakon što su se ove dvije zemlje obavezale na partnerstvo bez ograničenja. Xi je u martu doputovao u Moskvu gdje se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom s kojim je potpisao sporazum o uvođenju odnosa ove dvije zemlje u “novo doba”.
Li je cijelu svoju diplomatsku karijeru proveo baveći se Sovjetskim Savezom, Rusijom i državama koje su nastale njegovim raspadom, otkako se 1975. pridružio Odjelu za sovjetska i istočnoevropska pitanja Ministarstva vanjskih poslova.
Nakon telefonskog razgovora Xija i Zelenskog, nekoliko evropski čelnika, među kojima su francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, otputovalo je u Peking, pozivajući Kinu na aktivniju ulogu u obuzdavanju akcija Moskve.
Kijev je odbacio ideju o bilo kakvim teritorijalnim ustupcima Rusiji, poručivši da želi nazad svaki pedalj svoje zemlje. Rusija je zauzela i anektirala Krimski poluotok 2014. godine – potez koji je u tom periodu naišao na široku osudu – a u septembru prošle godine je objavila da je anektirala još četiri regije na istoku Ukrajine.