National Interest: U pokolju u Ukrajini jedini pobjednik je Kina

Rat u Ukrajini je zapao u krvavu pat poziciju kojoj se ne nazire kraj.

Dok se svijet sprema za dodatno krvoproliće i razaranje u drugoj godini rata, nijedan glavni gropolitički igrač nije ostvario jasnu pobjedu – osim Kine, piše National Interest u tekstu Rahmata Wadidija i Nilaya Saiye.

S jedne strane sukoba su SAD i njegovi saveznici. Otkako je predsjednik Joe Biden došao na dužnost, SAD je bio najkonstantnija pristalica Ukrajine, upumpavši u tu zemlju više od 75 milijardi dolara humanitarne, finansijske i vojne podrške.

Washington je, ili će uskoro, Kijev opskrbljivati naprednim sistemima naoružanja, uključujući Javeline, sistav protuzračne obrane Patriot i tenkove M1A1 i A2 Abrams. Američki evropski partneri također pružaju stalnu pomoć Ukrajini u različitim područjima, uključujući finansijsku, humanitarnu, energetsku i budžetsku, kao i diplomatsku pomoć.

Evropska unija u decembru prošle godine dogovorila zakonodavni paket koji će Ukrajini osigurati 18 milijardi eura finansijske podrške tijekom 2023.

Rusija arhitekt sopstvene propasti

Ipak, uprkos naizgled beskrajnoj podršci koju Zapad pruža Ukrajini, SAD i njegovi evropski saveznici nisu ništa bliže istjerivanju Rusije iz Ukrajine nego kad je rat tek počeo, ali su iscrpili vlastite resurse.

Sa druge strane rata je Rusija, koja je i dalje arhitekt sopstvene propasti. Dok je ruska ekonomija odolijevala najvećem udaru zapadnih ekonomskih sankcija, Moskva je izgubila tržište EU-a, doživjela je i golem odliv mozgova, postala ovisna o Iranu i Sjevernoj Koreji u pogledu oružja i zaliha i postala de facto mlađi partner Kini.

Prema svim pokazateljima, Rusija nije uspjela u svom pokušaju da obnovi hegemoniju nad vlastitim dvorištem, pišu autori.

NATO je sada ujedinjeniji nego ikad – dodao je Finsku u savez, a na putu je pridružiti i Švedsku. Nadalje, rusko-ukrajinski rat ubrzao je globalnu tranziciju prema alternativnoj energiji, čime predstavlja ozbiljnu prijetnju ruskoj ekonomiji koja se temelji na fosilnim gorivima.

Što se tiče ljudske cijene rata, Centar za strateške i međunarodne studije izvještava da su ruske oružane snage i privatne vojne grupe koje se bore s njima pretrpjele 60.000 do 70.000 žrtava tokom borbe u prošloj godini.

Jasno je da je najveći gubitnik u ratu sama Ukrajina. Nakon što se herojski oduprla početnom ruskom udaru protiv Kijeva, koji je ciljao samog predsjednika Volodimira Zelenskog, Ukrajina se sada našla u situaciji rovovskog rata protiv Rusa kao u Prvom svjetskom ratu.

Kina posmatra i razvija se

Linije ratišta postale su uglavnom statične duž oblasti Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk. Od početka rata ubijeno je najmanje 8.000 civila i deseci hiljada ukrajinskih vojnika. Gotovo 18 miliona ljudi prijeko treba humanitarnu pomoć, a 14 miliona raseljeno je iz svojih domova.

Vladimir Putin je pojačao nuklearne aktivnosti, najavivši planove za stacioniranje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji do jula ove godine, što je potez koji bi predstavljao prijetnju opstanku Ukrajine.

Iako je Kijev uspio izbjeći poraz, pobjeda – ili, praktički rečeno, kraj rata – nije nigdje na vidiku.

Ipak, postoji jedna zemlja koja pobjeđuje u pokolju: Kina.

Baš kao što je Peking sjedio i smiješio se dok je SAD krvario u raznim intervencijama na Bliskom istoku tokom posljednje dvije decenije, čini isto sada kada se Washington našao zaglavljen u još jednom dugotrajnom ratu u kojem se ne može pobijediti.

U međuvremenu, Kina je usmjerila značajne izdatke u svoju vojsku, modernizirajući zračne i kopnene snage, šireći pomorske snage u istočnoj Aziji kako bi se suprotstavila postojećoj pomorskoj prisutnosti SAD-a i nadogradnjom svojih strateških i taktičkih nuklearnih zaliha i sistema za lansiranje.

Kineski kreatori politike shvataju da će stalni i skupi američki napadi u inostranstvu samo još više preokrenuti ravnotežu snaga u korist Pekinga. Kina je također iskoristila rat u Ukrajini u svojoj vanjskoj politici, stalno pojačavajući ekonomske odnose s Rusijom i, prema nekim kineskim stručnjacima, vjerovatno opskrbljujući Rusiju oružjem i municijom u bliskoj budućnosti.

Poražavajuća ironija je da se Zapad upleo u rat protiv Rusije baš u trenutku kada je Rusiju trebao čuvati kao protutežu usponu Kine. Umjesto toga, Zapad je gurnuo Rusiju u naručje Pekinga, koji je bio više nego voljan nastaviti s “prijateljstvom bez ograničenja” s Rusijom koja ima sve razloge za strah od Kine u usponu.

Uprkos tome, umjesto situacije u kojoj SAD i Rusija rade zajedno na obuzdavanju Kine, imamo situaciju u kojoj oni učinkovito vode rat jedni protiv drugih u Ukrajini. SAD se tako pripremio za sukob protiv dvije velike sile, što je situacija u kojoj samo naivni optimisti mogu vjerovati da SAD može pobijediti.