Šta izbori u Turskoj znače za članstvo Švedske u NATO-u?

Piše: Priyanka Shankar

Turski birači u nedjelju izlaze na birališta na izborima koji neće samo odrediti unutarnju politiku zemlje, već bi mogli utjecati i na članstvo Švedske u NATO-u.

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Finska i Švedska napustile su desetljeća vojne neutralnosti i prije godinu dana podnijele zahtjev za pridruživanje najvećem svjetskom vojnom savezu u nastojanju da učvrste svoje granice.

Dok je većina članica NATO-a brzo ratificirala zahtjeve za članstvo dviju nordijskih zemalja, Turska i Mađarska su se suzdržale.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je obje zemlje, posebno Švedsku, da pružaju sigurno utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) i Stranke demokratskog jedinstva (PYD) iz Sirije, koje Ankara smatra “teroristima”.

Erdogan je također pozvao Finsku i Švedsku da ukinu embargo na oružje Turskoj koji su uveli 2019. nakon upada Turske u sjevernu Siriju.

Rekao je da su to važni “sigurnosni problemi” za Tursku koji se moraju riješiti prije nego što pristane na proširenje NATO-a.

Tri zemlje potpisale su sporazum na marginama summita NATO-a u Madridu prošle godine, u kojem su se Finska i Švedska obavezale odgovoriti na sigurnosne zahtjeve Turske.

Od tada su Finska i Švedska ukinule embargo na oružje, fokusirajući se na izručenje osumnjičenika povezanih s PKK-om, a Stockholm je usvojio zakon protiv terorizma.

Ali Turska je samo ratificirala članstvo Finske u NATO-u. Erdogan je rekao da Švedska još nije ispunila sve zahtjeve njegove zemlje.

Nada u ratifikaciju

Desničarski protesti u Švedskoj koji su uključivali spaljivanje Kur'ana i  „vješanje“ Erdogana doveli su do daljnjih napetosti, a njihov dijalog s NATO-om je u zastoju.

Nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu u martu, švedski premijer Ulf Kristersson rekao je novinarima da se nada da će Turska ratificirati članstvo Švedske u NATO-u nakon izbora.

Bivši švedski premijer Carl Bildt dijeli slično mišljenje.

“S Turskom smo potpisali memorandum u kojem se od nas tražilo da odgovorimo na neke zahtjeve, a Stockholm je učinio sve što je mogao da ih riješi”, rekao je on za Al Jazeeru.

“Ali trenutno se ne događa ništa u smislu ratifikacije dok ne bude jasno ko će upravljati Turskom sljedećih nekoliko godina”, rekao je. “Radujemo se onome što će se dogoditi nakon izbora i nadamo se da će doći do brze ratifikacije prije summita NATO-a u Litvaniji u julu.”

Bildt je dodao da će odluka Turske utjecati i na Mađarsku. Budimpešta je slijedila primjer Ankare u slučaju Finske.

“Mađarski premijer Viktor Orban tvrdio je da su optužbe Finske i Švedske za vladavinu prava Budimpešte jedan od glavnih razloga zašto Mađarska koči ratifikaciju članstva u NATO-u, ali Orban samo igra političku igru”, rekao je Bildt, govoreći o mađarskom premijeru.

Borba za nacionalističke glasove

Gonul Tol, direktorica Programa za Tursku na Institutu za Bliski istok i autorica knjige Erdoganov rat: Borba moćnika kod kuće i u Siriji  (Erdogan’s War: A Strongman’s Struggle at Home and in Syria), rekla je za Al Jazeeru da je dio razloga zašto je turski čelnik odugovlačio sa Švedskom dobitak na domaćem planu.

“Njegova uloga u tjeranju Finske i Švedske da ukinu sankcije koje su nametnule Turskoj nakon njezina upada u Siriju i pritisku, posebno Švedske, da pokuša izručiti članove PKK-a, dopala se nacionalističkim glasačima”, rekla je.

Turska će glasati na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u nedjelju dok se zemlja bori s krizom troškova života i padom svoje valute, turske lire.

Erdogan se kandidira ispred Narodnog saveza, koalicije njegovog AKP-a i nekoliko desničarskih stranaka.

Ankete javnog mnijenja pokazale su vodstvo Kemala Kilicdaroglua, kandidata šest opozicionih stranaka u Savezu naroda.

Kilicdaroglu sebe naziva “demokratom” i obećao je vratiti se “snažnom parlamentarnom sistemu”, riješiti kurdsko pitanje i poslati sirijske izbjeglice kući. Također se želi približiti Evropskoj uniji dok uloga Ankare na globalnoj sceni raste tokom ruskog rata u Ukrajini i turskog angažmana u Siriji.

Kandidat nacionalističkog Saveza predaka, Sinan Ogan, preostali je kandidat u utrci nakon što se Muharrem Ince iz Domovinske stranke povukao ove sedmice.

Gonul Tol tvrdi da rezultat izbora u Turskoj neće imati dramatičan utjecaj na članstvo Švedske u NATO-u.

“Bez obzira ko pobijedi na izborima, članstvo Švedske u NATO-u bit će ratificirano”, rekla je.

“Što se tiče vanjskopolitičke orijentacije NATO-a i Turske, mislim da će pobjeda opozicije biti dobra vijest za Zapad budući da oni nisu samo posvećeni ulozi Turske u NATO-u, već također žele oživjeti proces članstva Turske u EU”, dodala je.

Evropska perspektiva Turske

Özgür Ünlühisarcıklı, direktor turskog ureda Njemačkog Marshallovog fonda Sjedinjenih Američkih Država, rekao je za Al Jazeeru: “Do sada je predsjednik Erdogan vrlo usko postavio pitanje vezano za PKK. Nova vlada bi to mogla drugačije oblikovati, na širi način, uzimajući u obzir opću sigurnosnu strategiju Turske. To bi mogla biti mogućnost.”

“Štaviše, dok je nedavni incident sa spaljivanjem Kur'ana u Švedskoj razbjesnio Tursku, može li Ankara zapravo zaustaviti islamofobiju ne ratificirajući članstvo Švedske u NATO-u?” pita se on. “Ako Švedska ne može postati članica NATO-a, čini li to Tursku sigurnijom?

“Ovo su aspekti koje će predsjednički kandidati morati učinkovito definirati uoči izbora kako ne bi potkopali sigurnost Turske i Švedske.”

Švedska vlada osudila je spaljivanje Kur'ana, a Bildt je rekao da se švedska javnost također ne slaže s “ekstremistima” koji stoje iza islamofobnih trikova.

“Švedska je potpisala memorandum s Turskom i sada je samo pitanje nastavka procesa provedbe koji uključuje saradnju između naših pravosuđa, naših policijskih vlasti i naših obavještajnih tijela kako bismo bili učinkovitiji u ispunjavanju turskih zahtjeva”, rekao je Bildt.

“To nije nešto što radite za vrijeme ručka, tokom jednog ručka”, rekao je.

„Razumljivo je da Turska uzima vremena za procjenu našeg procesa i donošenje odluke nakon njihovih izbora.”