Novi sukobi Azerbejdžana i Armenije uoči mirovnih pregovora

Vojne snage Azerbejdžana i Armenije sukobile su se u petak na zajedničkoj granici – pri čemu su koristili minobacače i bespilotne letjelice – a u borbama je poginuo po jedan vojnik s obje strane, dva dana prije početka pregovora na najvišem nivou o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Bio je to drugi dan zaredom razmjene vatre – uoči planiranog sastanka u Briselu za nedjelju između armenskog premijera Nikola Pašinjina i azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, prenosi Hina.

Jedan azerbejdžanski vojnik poginuo je u neprijateljstvima u četvrtak.

Dvije bivše sovjetske države vodile su dva rata u 30 godina za spornu regiju Nagorno-Karabah, priznatu kao dio Azerbejdžana, ali nastanjenu uglavnom etničkim Armencima.

U šestomjesečnom sukobu 2020. Azerbejdžan je povratio dijelove teritorija izgubljene u ranijem ratu koji je zahvatio regiju usred raspada sovjetske vlasti.

Novi sukobi

U posljednjem okršaju, armensko ministarstvo odbrane saopćilo je da su se njegove snage našle pod vatrom iz minobacača i lakog oružja u blizini sela Sotk, blizu granice. Ministarstvo je saopćilo da su raspoređene i bespilotne letjelice.

“Uslijed neprijateljske vatre, armenska strana ima jednog poginulog u akciji i jednog ranjenog”, reklo je ministarstvo, dodajući da je sukob na kraju okončan.

Ministarstvo obrane Azerbejdžana saopćilo je da je spriječilo napad dronovima Armenije na položaje u okrugu Kalbajar na azerbejdžanskoj strani granice. Kasnije je izvijestilo da je jedan azerbejdžanski vojnik ubijen.

Napetosti su porasle dok se intenziviraju napori da se dva suparnika natjeraju da postignu mirovni sporazum uprkos razlikama oko demarkacije granice i drugim pitanjima. Razgovori su bili organizirani pod jurisdikcijom Evropske unije ili Rusije – koja je posredovala u primirju kojim su okončane borbe 2020. godine.

Ministri vanjskih poslova obiju strana sastali su se prošle sedmice u Sjedinjenim Američkim Državama.

Najnoviji sukobi također se smatraju testom sposobnosti Rusije da utječe na događaje u Južnom Kavkazu. Rusija je formalni saveznik Armenije kroz sporazum o međusobnoj samoodbrani, ali također teži dobrim odnosima s Bakuom. Moskva kaže da je mirovni sporazum iz 2020. u kojem je posredovala jedina osnova za dugoročno rješenje.