Zbog ratova i klimatskih promjena broj raseljenih nikad nije bio veći

Rekordnih 71,1 milion ljudi diljem svijeta raseljeni su prošle godine zbog sukoba poput rata u Ukrajini i klimatskih katastrofa.

Migranti iz Sirije, Iraka i Afganistana čekaju registraciju na granici između Srbije i Bugarske (EPA)

Broj interno raseljenih ljudi dostigao je rekordnih 71,1 milion diljem svijeta prošle godine, zbog sukoba poput rata u Ukrajini i klimatskih katastrofa poput monsunskih poplava u Pakistanu, pokazuju podaci objavljeni u četvrtak.

Centar za praćenje internog raseljavanja sa sjedištem u Ženevi (IDMC) objavio je da taj broj pokazuje porast od 20 posto u odnosu na 2021. godinu, s neviđenim brojem ljudi koji bježe u potrazi za sigurnošću i skloništem.

Nastavite čitati

list of 3 itemsend of list

IDMC je objavio da gotovo tri četvrtine raseljenih ljudi u svijetu živi u deset zemalja, uključujući Siriju, Afganistan, Demokratsku Republiku Kongo, Ukrajinu i Sudan.

Ruska invazija na Ukrajinu uzrok je da je gotovo 17 miliona ljudi prošle godine napustilo svoje domove, prema IDMC-u.

”Sukobi i nasilje potaknuli su 28,3 miliona internih raseljavanja diljem svijetu, što je brojka koja je tri puta veća od godišnjeg prosjeka u proteklom desetljeću”, navodi se.

Većina raseljenih zbog poplava i suša

Većina raseljenih osoba prošle godine pobjegla je iz svojih domova zbog katastrofa poput poplava, suša i klizišta, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

”Kombinacija sukoba i katastrofa prošle godine pogoršala je već postojeće ranjivosti i nejednakosti ljudi, potaknuvši raseljavanje u do sada neviđenim razmjerima”, izjavio je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice, koje je 1998. godine osnovao IDMC.

”Rat u Ukrajini je, također, pokrenuo svjetsku krizu sigurnosti hrane, koja je najviše pogodila interno raseljene ljude. Ova ‘savršena oluja’ potkopala je godine napretka postignutog u smanjenju svjetske gladi i pothranjenosti.”

Izvor: Agencije

Reklama