Kako je ukrajinski rat zasjenio jedan od najvažnijih praznika u Rusiji

Piše: Fahim Sourani

Nezapamćene sigurnosne mjere pratile su rusko obilježavanje Dana pobjede nad nacizmom, koji se slavi 9. maja. To je najvažniji i najistaknutiji praznik koji se tradicionalno proslavlja na Crvenom trgu još od 1945. godine, kada je Crvena armija preuzela kontrolu nad glavnim gradom Njemačke, Berlinom, gdje je podigla sovjetsku zastavu.

Prema analizama ruskih posmatrača, očigledno je da je sigurnosna situacija u kontekstu rata u Ukrajini zasjenila vojnu paradu, koju su pratile stroge mjere predostrožnosti, pogotovo ako se uzme u obzir da je uslijedila nekoliko dana nakon što su oboreni dronovi iznad Kremlja.

Oni koji su Paradu pobjede pratili putem televizijskih ekrana ili sa tribina za goste nisu mogli da ne primijete kako je ovogodišnja glavna vojna parada na Crvenom trgu bila znatno drugačija od prethodnih. Bila je skromnija uz dosta strožije mjere sigurnosti.

Otkazani su i marševi “Besmrtnog puka” i demonstracije za Praznik rada, a u nekoliko oblasti je ostao na snazi visok nivo “terorističke prijetnje”. Kako je navedeno u pravilima prilikom putovanja avionom, mjere sigurnosti nalagale su da se putnicima zabrani unošenje turpija za nokte ili bočica parfema u ručnoj prtljazi.

S druge strane, nadležni organi nastojali su uvjeriti građane da se ovako detaljne pretrage provode radi njihove vlastite sigurnosti.

Sveti rat

Proslava je bila povod da predsjednik Vladimir Putin iznese stavove koji su u pojedinim aspektima dobili novu ideološku dimenziju, poput izjave da je “civilizacija ponovo na prekretnici odlučujućih transformacija. Ponovo je izbio pravi rat protiv naše domovine, međutim, suprotstavili smo se međunarodnom terorizmu i nastavit ćemo štititi stanovništvo Donbasa te garantirati sigurnost naše zemlje.”

Ruski predsjednik je u svom govoru želio naglasiti da “za Rusiju nema neprijateljskih ili agresorskih naroda ni na Zapadu ni na Istoku. Kao i velika većina ljudi na ovoj planeti, želimo da vidimo budućnost u kojoj prevladavaju mir, sloboda i stabilnost”. Ističe da je “upravo to uzrok katastrofe koju je doživio ukrajinski narod, koji je postao talac pučističke vlasti i zločinačkog režima podređenog svojim zapadnim gospodarima, te se pretvorio u instrument za pregovaranje u cilju sprovođenja njihovih okrutnih i sebičnih planova”, kako je rekao.

Sigurnosni strahovi

U tom kontekstu, vojni stručnjak Viktor Baranets kaže: ”Ako je otkazivanje zračnog dijela parade prošle godine bilo objašnjeno vremenskim prilikama, ove godine je vidljivost bila savršena. Međutim, organizatori parade su uzeli u obzir nedavni napad dronom na Kremlj i odlučili su da ne riskiraju, čak i ako je nivo prijetnje veoma mali”.

Baranets je dodao, u razgovoru za Al Jazeeru, da uslovi na frontu i sve veća spremnost ukrajinskih snaga za kontranapad sa oko 80.000 boraca zahtijevaju veći fokus na rad na terenu i pripremu za sukob, a ne na proslave.

To objašnjava, smatra sagovornik, porast nivoa ruskih vojnih operacija posljednjih dana protiv ukrajinskih snaga, njihove opreme, skladišta municije i benzinskih pumpi. Tu se posebno ističe rusko preuzimanje kontrole nad svim prilazima ostrvima na ušću rijeke Dnjepar u oblasti Herson.

Ruski stručnjak je istakao da savremeni tenkovi, borbena vozila pješadije, sistemi za lansiranje raketa dugog i srednjeg dometa na kojima su napravljene modifikacije, kao i taktičko-operativni raketni sistemi ovog puta nisu viđeni na paradi. Smatra kako je sve to dio konteksta na koji je ranije skrenuo pažnju, jer je potrebnije i hitnije da ta oprema bude prisutna na ratištima i na linijama razdvajanja.

Političke poruke

Sa svoje strane, politički analitičar Sergej Persanov smatra da napeta situacija nije dozvolila da se Dan pobjede obilježi na uobičajen način, misleći time na ruske regije koje graniče s Ukrajinom, te na nedavna sigurnosna dešavanja, posebno pokušaj napada na moskovski Kremlj, u kojem su učestvovala dva drona

Prema njegovom mišljenju, centralna vojna parada u Moskvi organizirana je ove godine u ozračju nastavka rata u Ukrajini i urušavanja odnosa sa zapadnim sistemom. Cilj je prvenstveno bio poslati političku poruku, što je bilo primjetno i u Putinovom govoru. Iznesen je niz poruka kojima se skreće pažnja na to da Rusija vodi bitku za samoodbranu i da je ustrajna u tome da ostvari svoje ciljeve.

Persanov ističe da podjela koja danas vlada u svijetu baca sjenu čak i na tribine za počasne goste, na kojima, suprotno uobičajenom, nije bilo ambasadora zapadnih zemalja, posebno Sjedinjenih Američkih Država i Britanije, koje su ponovo uspostavile atmosferu hladnoratovske ere, čak i u njenim formalnim aspektima.

”Važni datumi u Rusiji otvaraju apetit Kijeva za izvođenje terorističkih napada, koji, s jedne strane, podižu moral ukrajinskih snaga, za razliku od ruskih snaga i javnog mnijenju u Rusiji. Međutim, to se nije ostvarilo na bilo kojoj proslavi  nigdje u zemlji”, dodao je.