‘La Croix’: Pet stavki za razumijevanje članstva Finske u NATO-u
Nordijska zemlja je 4. aprila postala 31. zemlja članica Sjevernoatlantskog saveza, koji je osnovan 1949. godine kako bi se nosio sa sovjetskom prijetnjom.
Finska, koja dijeli više od 1.300 kilometara kopnene granice s Rusijom, službeno se pridružila Sjevernoatlantskom savezu u utorak, čime je postala 31. zemlja članica Saveza koji je osnovan 1949. godine kako bi se nosio sa sovjetskom prijetnjom.
Šta to znači?
Francuski list La Croix navodi da je zabrinutost zbog ruske invazije na Ukrajinu potaknula Finsku da odustane od politike nesvrstanosti i pridruži se NATO-u.
Prema listu, to se može pojasniti kroz pet sljedećih stavki:
Prvo: Finska je 31. članica NATO-a
NATO je osnovan 1949. godine i na početku je uključivao 12 članica: Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Belgiju, Dansku, Francusku, Island, Italiju, Luksemburg, Norvešku, Nizozemsku, Portugal i Veliku Britaniju.
Od tada su se dogodila mnoga proširenja, prema Turskoj i Grčkoj 1952. godine te tadašnjoj Saveznoj Republici (Zapadnoj) Njemačkoj 1955. godine.
Zatim je Savez otvorio vrata prema državama mekadašnjeg Istočnog bloka.
Prije Finske, posljednja država koja mu se pridružila bila je Sjeverna Makedonija, u martu 2020. godine.
Ulaskom u NATO, Finska sa sobom dovodi vojsku od 12.000 profesionalnih vojnika i 870.000 rezervista, uključujući više od 200.000 osoba koje se mogu odmah mobilizirati.
Drugo: NATO udvostručio granice s Rusijom
Dolaskom Finske odjednom su se udvostručile kopnene granice između NATO-a i Rusije.
Do sada je kontaktna zona iznosila 1.215 kilometara, odnosno s baltičkim državama i Norveškom.
Ulaskom Finske sada postoji 1.340 kilometara dodatne granice.
Treće: Jedanaest mjeseci čekanja na odobrenje članstva
Finska je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u 18. maja 2022. godine, odnosno tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Manje od godinu kasnije ta zemlja je službeno pristupila Savezu.
To je “najbrži” proces članstva u historiji NATO-a, jer postoje zemlje kandidati koje još uvijek čekaju, poput Bosne i Hercegovine i Gruzije.
Četvrto: Godina 1994. – početak partnerstva Finske i NATO-a
Uprkos neutralnosti, Finska se počela približavati NATO-u 1994. godine, pridruživši se programu Partnerstvo za mir (PfP).
Od tada je Helsinki podržavao različite operacije organizacije (na Kosovu i u Iraku) i radio na jačanju saradnje u pitanjima sigurnosti, prava žena i mira.
Petog jula 2022. godine saveznici su Finskoj dodijelili status “zemlje gosta”, što joj je već omogućilo da prisustvuje sastancima organizacije.
Švedska je 32. članica Sjevernoatlantskog saveza?
Švedska, susjed Finske, podnijela je zahtjev za članstvo u isto vrijeme kada i Finska, u maju 2022. godine, ali se suočila s protivljenjem Turske, koja je optužuje da je previše susretljiva prema protivnicima vlade.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg objavio je kako je uvjeren da će i Švedska uskoro postati članica Saveza, ne precizirajući rok za to.