Filipini prijavili ‘konfrontaciju’ svojih i kineskih brodova

FIlipinska obalna straža optužila je kineske brodove za ‘opasne manevre’ u Second Thomas Shoalu, dugotrajnom žarište između dviju zemalja.

Kineski brod održavao je opasnu udaljenost od samo 45 metara, rečeno je (AFP)

Filipinska obalna straža (PCG) objavila je u petak da su dva njena broda bila uključena u “konfrontaciju” s kineskom mornaricom u Južnom kineskom moru te je optužila kinesku obalnu stražu (CCG) za “opasne manevre” u Second Thomas Shoalu, dugotrajnom žarište između dviju zemalja.

Prvi incident dogodio se kada je brod kineske mornarice “presjekao put” brodovima obalne straže sedam nautičkih milja (13 kilomtara) od otoka Pag-asa 21. aprila, piše u saopćenju PCG-a.

Stijenu na spornom otočju Spratly, poznatom i kao otok Thitu, okupirali su Filipini 1970-ih i sada je dom za 400 ljudi.

Obalna straža je rekla da je sukob počeo kada je kineska korveta naredila brodovima PCG-a da odu te je sugerirala da bi nepoštivanje moglo “prouzrokovati problem”.

U saopćenju se navodi kako brodovi PCG-a “nisu odustali i odgovorili su traženjem prava na izvođenje operacija unutar teritorijalnog mora otoka Pag-asa” te su zatražili od kineske mornarice da ode.

Drugi incident dogodio se dva dana kasnije u blizini Second Thomas Shoala, poznatog kao Ayungin Shoal na Filipinima.

‘Kineski brodovi pokazali agresivnu taktiku’

Ovom prilikom brodove PCG-a presrela su dva broda CCG-a, koji su “pokazali agresivnu taktiku”, piše u saopćenju PCG-a.

Za jedan od kineskih brodova “prijavljeno je da je izveo opasne manevre … održavajući opasnu udaljenost od samo 50 jardi [45 metara]”, rečeno je.

“Ova neposredna blizina predstavljala je značajnu prijetnju sigurnosti filipinskog broda i njegove posade”, navodi se u saopćenju, u kojem se ističe da je drugi kineski brod pratio kretanje drugog filipinskog broda na udaljenosti od oko 640 metara.

Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more i ignorira odluku međunarodnog suda koju su izdejstvovali Filipini, tvrdeći da nema historijske osnove za svoje zahtjeve.

Od presude iz 2016. godine Kina je pojačala prisutnost na plovnom putu mora, šireći i razvijajući vojne ispostave i raspoređujući ribarske flote, pomorsku policiju i obalnu stražu.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada