Zemlje uz Sjeverno more dogovorile izgradnju vjetroelektrana

Cilj je proizvesti ukupno 120 gigavata energije iz vjetroelektrana do 2030. u Sjevernom moru i susjednim morima, uključujući Irsko more te 300 gigavata do 2050.

Cilj je ograničiti ovisnost o ruskom plinu i smanjiti korištenje fosilnih goriva koja emitiraju CO2, a i dalje su dominantna. (EPA)

Čelnici evropskih zemalja uz Sjeverno more obećali su na samitu u belgijskom Ostendeu da će vrlo brzo povećati proizvodnju energije vjetra u Sjevernom moru kako bi ojačali energetsku sigurnost.

Čelnici sedam zemalja Evropske unije, uključujući Francusku, Njemačku i Nizozemsku te lideri Norveške i Velike Britanije koje nisu u EU-u obećali su ubrzati izgradnju vjetroelektrana, razviti ‘energetske otoke’ – povezana mjesta za proizvodnju obnovljivih izvora energije na moru – i da će u toj regiji raditi na projektima s vodikom, piše Reuters, prenosi Hina.

Cilj je ograničiti ovisnost o ruskom plinu i smanjiti korištenje fosilnih goriva koja emitiraju CO2, a i dalje su dominantna.

Norveška je prošle godine postala najveći evropski dobavljač plina pošto je Rusija prekinula isporuke Evropi nakon invazije na Ukrajinu.

“Zbog brutalnog rata Rusije protiv Ukrajine, potpuno je jasno da moramo sami proizvoditi više energije”, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, dodavši da je masovno širenje obnovljivih izvora energije ključno za borbu protiv klimatskih promjena.

Više nego četverostruko povećanje

U zajedničkom saopštenju čelnici su naveli da je cilj proizvesti ukupno 120 gigavata energije iz vjetroelektrana do 2030. u Sjevernom moru i susjednim morima, uključujući Irsko more te 300 gigavata do 2050.

To bi značilo više nego četverostruko povećanje u odnosu na 25 gigavata postojećih kapaciteta u Sjevernom moru.

Belgija, Danska, Irska i Luksemburg, koji nema izlaz na more, također su potpisali zajedničku izjavu.

Ujedinjeno Kraljevstvo potpisalo je deklaraciju, ali premijer Rishi Sunak nije prisustvovao samitu.

Neke su zemlje najavile projekte za poticanje korištenja zelene energije, što će zahtijevati veća ulaganja nego što su zemlje i kompanije planirale.

Nizozemska i Velika Britanija planiraju izgraditi najveću evropsku prekograničnu elektroenergetsku vezu povezanu s pučinskom vjetroelektranom.

Međutim, evropske kompanije, uključujući Orsted i Equinor, upozorile su da je sektor trenutno premalen za širenje infrastrukture te da će za postizanje ciljeva biti potrebna veća državna potpora.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da izgradnju vjetroelektrana na moru moraju potaknuti evropski proizvođači kako bi se izbjeglo širenje obnovljive energije koja stvara nove ovisnosti o stranom uvozu.

“Ovo je vrlo važna prilika u smislu suvereniteta i otpornosti”, rekao je Macron na konferenciji za novinare.

Kolosalni troškovi

Konačne odluke o ulaganjima u evropske offshore vjetroelektrane pale su 2022. na najniži nivo u zadnjih deset godina jer su se developeri suočili s rekordno visokom inflacijom, skokovitim kamatnim stopama i nestabilnim energetskim tržištima.

Ukupni troškovi mogli bi biti kolosalni: krajem 2020. Brisel je ocijenio da mu treba 800 milijardi eura ako EU želi proizvodnju električne energije iz morskih vjetroelektrana povećati na 300 GW do 2050.

Investicije u vjetroelektrane bile su u 2022. najniže u prethodnih deset godina zbog inflacije, nestabilnih energetskih tržišta i rastućih kamatnih stopa.

Ulaganja su se od tada oporavila, ali će u narednim godinama ulaganja biti ispod cilja, što bi značilo i povećani rizik od oslanjanja na uvezene dijelove iz Kine i drugih dijelova svijeta, rekli su analitičari Wood Mackenzieja za Reuters.

EU i Norveška također su se obvezale razviti infrastrukturu za hvatanje i skladištenje CO2 iz industrijskih emisija u iscrpljenim plinskim poljima u Sjevernom moru.

Izvor: Agencije