Tijesna prednost prozapadnog bloka na bugarskim izborima

Prozapadni reformistički blok koji uključuje Nastavljamo promjene (PP) i Demokratsku Bugarsku (DB) tijesno vodi na bugarskim parlamentarnim izborima u nedjelju, s oko 25,3 posto glasova, pokazuje GALLUP-ova izlazna anketa, prenosi agencija Hina.

Blok desnog centra koji vodi stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova na drugom je mjestu s oko 24,7 posto glasova.

Bugari su u nedjelju izašli na pete parlamentarne izbore u dvije godine. Ovakav tijesan rezultat najavljuje teške pregovore o formiranju stabilne vlade.

Bez obzira koji blok na kraju osnivao vladu, trebat će vjerovatno partnere iz stranaka čiji je ugled okaljan sumnjama u korupciju ili čiji su stavovi prema Ukrajini problematični.

Najsiromašnija članica EU

Rat u Ukrajini, obzirom na to da je Bugarska tradicionalno bliska Moskvi, pogoršao je politička previranja koja posljednjih godina potresaju balkansku zemlju, najsiromašniju članicu EU-a.

Bugari su 2020. izišli na najveće proteste od pada komunizma sa željom da otjeraju dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova zbog raširene korupcije.

U nadi da će to biti prvi korak prema raščišćavanju javne scene, demonstranti su potaknuli spiralu izbora.

U nedjelju tako peti put izlaze na birališta u posljednje dvije godine, ali je u međuvremenu optimizam mnoge napustio.

„Rušimo rekord u broju izbora”, rekao je analitičar Daniel Smilov iz Centra za liberalne strategije.

Mnogi birači u Sofiji nisu skrivali ljutnju i razočarenje uoči današnjih izbora. Aleksandra Kirova, koja je učestvovala na protestima 2020, rekla je za AFP da ovaj put neće niti glasati.

„Shvatila sam da se zbiva nešto nepromišljeno. Logika je isprva glasila ‘Hajde, srušimo ove pa ćemo vidjeti’ dalje”, rekla je 41-godišnjakinja koja se vratila u Bugarsku nakon što je završila doktorat u Francuskoj.

„Ali samo smo postavili tempiranu bombu. I vidimo rezultat”, rekla je, dodajući da je sada usredotočena na svoju porodicu kako bi se „emocionalno distancirala” od bolne politike.

Potkopavanje kredibiliteta

„Politička turbulencija mogla bi potrajati još godinu dana ili dvije”, rekao je Dobromir Živkov, direktor konsultantske firme Market Links, upozoravajući da bi to moglo dodatno potkopati kredibilitet zemlje.

Sofija je morala odustati od uvođenja eura 2024. i još čeka isplatu punog iznosa evropskog novca za oporavak od pandemije COVID-19.

Pristupanje šengenskoj zoni ponovno je odgođeno zbog protivljenja Nizozemske i Austrije, koje su zabrinute zbog migranata.

Povrh svega, pet izbora zaredom koštalo je Bugarsku pravo bogatstvo. Trošak se procjenjuje na više od 204 miliona eura, što odgovara otprilike godišnjem budžetu bugarskog Ministarstva kulture.