Borrell: Odnosi EU-a i Kine sve napetiji, dijalog nužan

Evropska unija nije nikada označila Kinu kao direktnu prijetnju svojoj sigurnosti, za razliku od Rusije, ali odnosi na relaciji Kina – EU su sve napetiji, izajvio je u utorak šef evropske diplomatije Josep Borrell, istaknuvši pritom nužnost nastavka dijaloga sa silom koja raste ne samo ekonomski, već i politički.

Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu održao je govor na raspravi o potrebi za dosljednom strategijom u odnosima između EU-a i Kine, iznoseći “lično mišljenje”, jer za to “još nema mandat Evropskog vijeća”.

“Evropska unija nikada nije smatrala Kinu direktnom prijetnjom našoj sigurnosti, za razliku od Rusije u izjavi u Versillesu u martu, ali naši odnosi ne samo da više nisu tako dobri, oni su sve napetiji”, kazao je Borrell.

Podsjetio je da EU ima strategiju za Kinu od 2019. godine, ali da se od tada mnogo toga dogodilo te da strategiju treba prilagoditi novim okolnostima.

‘Supersila koja raste i ima značajan utjecaj’

“Sada smo fokusirani na rusku agresiju na Ukrajinu, ali pojavio se još jedan značajan politički problem, a to je Kina. Kina, međutim, nije Rusija. Ona je supersila koja raste i koja je prisutna u svim regijama svijeta gdje ima značajan utjecaj. Uz privredni rast Kine, istovremeno raste i njena politička težina”, istaknuo je šef evropske diplomatije.

Kao razlog pogoršanja odnosa s Kinom naveo je evropske sankcije, trzavice s Litvanijom i kineske vojne manevre u Tajvanskom tjesnacu.

Međutim, iako su naši odnosi sve napetiji, rekao je Borrell, “ne smijemo prestati razgovarati s Kinom, ne smijemo odbacivati saradnju s njom u cilju rješavanja velikih globalnih problema samo zato jer ta zemlja nije demokratija”, navodeći kao primjer klimatske promjene.

Podsjetio je na veliku ekonomsku moć Kine koja je, naprimjer, sada prva zemlja u ulaganjima u zemljama ASEAN-a.

“Zamijenila je nas. Dok mi govorimo o ulaganjima, oni to već čine, za nekoliko godina Kina i Indija će imati u svojim rukama gotovo 55 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda [BDP]”, rekao je Borrell.

‘Moramo spriječiti novi hladni rat’

Također je kazao da su evropske i kineske ekonomije isprepletene, da 20 posto uvoza dolazi iz Kine, u koju ujedno odlazi devet posto evropskog izvoza te da se dnevno trguje u iznosu od 2,3 milijarde eura.

Upozorio je, međutim, da su ekonomski odnosi neuravnoteženi te da je trgovinski deficit s Kinom dosegao 400 milijardi eura, odnosno 2,3 posto evropskog BDP-a.

Govoreći o prilagodbi strategije prema Kini, Borrell smatra da se ona treba temeljiti na četiri riječi: vrijednost, ekonomska sigurnost, Tajvan i Ukrajina.

Također je ponovio da se odnosi EU-a s Kinom ne mogu razvijati ako Peking nastavi s izbjegavanjem svog utjecaja na Rusiju kako bi povukla vojsku iz Ukrajine i obustavila rat.

Sa geopolitičkog stajališta, istaknuo je Borrell, “moramo spriječiti novi hladni rat između Zapada i Dalekog istoka”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je rekla da sve veći značaj Kine kao međunarodnog političkog i ekonomskog faktora te očuvanje vlastitog evropskog interesa nalaže Uniji da brine o odnosima s Pekingom.

EU mora biti ‘jedan usklađen zbor’

“Evropa mora zacrtati vlastiti zasebni pristup koji ostavlja prostor za saradnju i s drugim partnerima”, kazala je šefica EK-a.

U našim odnosima s Kinom, ocijenila je, “moramo imati zajedničku jasnu sliku rizika i prilika koje nam se pružaju”.

Za novi pristup prema Kini šef EU diplomatije je u više navrata rekao da zemlje članice moraju uskladiti stavove o Kini te, bez obzira na “višeglasje”, EU mora biti “jedan usklađen zbor”, s čime se složila i Von der Leyen.

Evropski parlament je na današnjoj raspravi bio “raštiman” o pitanju nedavnog boravka francuskog predsjednika Emannuela Macrona u Pekingu u koji je, kako su rekli neki zastupnici, doveo cijelu svitu privrednika kako bi se osigurali unosni ugovori za francuske kompanije, a zamjerili su mu i izjavu da se Tajvan ne tiče Evrope, ocijenivši tu izjavu “naivnom”.