FP: Napeto duž istočnog krila NATO-a

Neki saveznici strahuju da će napori NATO-a da dugoročno odvrati Rusiju biti bezuspješni.

Njemačka je uspostavila štab borbene grupe za Litvaniju, ali njeni će vojnici ostati kod kuće, što je činjenica koja je izvor frustracije u Istočnoj Evropi (Reuters)

NATO stalno pojačava vojni otisak duž istočnog krila u demonstraciji sile Rusiji, ali iza kulisa istočnoevropski saveznici strahuju da je većina njihovih zapadnevropskih kolega još isuviše spora da odgovori na prijetnju iz Rusije, navodi se u autorskom tekstu objavljenom na Foreign Policyju, koji potpisuju Robbie Gramer i Jack Detsch.

Istočnoevropske države se zalažu za proširenje veličine i obima osam jedinica vojnih snaga NATO-a stacioniranih duž istočnog krila ovog saveza i zagovaraju da veće članice NATO-a pošalju više vojne opreme na istok kako bi osigurale da su sve snage tamo stacionirane dobro opskrbljene i spremne za borbu u kratkom roku. Neke članice, kao što je Poljska, podstiču Sjedinjene Američke Države da prošire svoje obavještajne i komandne i kontrolne sposobnosti duž istočnog krila NATO-a. Dodatni prijedlozi politika očekuju se na narednom većem samitu NATO-a, zakazanom u julu u Vilniusu, u Litvaniji.

“Mi kao regija ulažemo u vlastitu odbranu jer šaljemo Ukrajini sve što smo u mogućnosti i pripremamo teren da ugostimo više savezničkih trupa ovdje čim budu spremne”, izjavio je jedan istočnoevropski zvaničnik, pod uvjetom anonimnosti. “Čekamo širom raširenih ruku i nadamo se da nećemo morati čekati predugo.”

Većina savezničkih odbrambenih zvaničnika slaže se da Rusija, zaglavljena u Ukrajini i koja gubi vojnike i opremu alarmantnom brzinom, ne predstavlja neposrednu prijetnju u smislu invazije na teritoriju NATO-a. Ali se neki istočnoevropski saveznici plaše da se NATO snage stacionirane blizu ruskih granica ne šire dovoljno brzo niti su podržane adekvatnim obećanjima potrošnje na odbranu od zapadnih saveznika, navodi se u članku objavljenom na Foreign Policyju.

Interne debate unutar NATO-a odražavaju rastuće uvjerenje da će Rusija naći način da obnovi svoju vojnu moć u srednjem roku, uprkos ozbiljnim neuspjesima na bojnom polju i velikom broju poginulih ruskih vojnika u Ukrajini. Ove debate su se podudarile sa curenjem velike količine povjerljivih američkih dokumenata koji oslikavaju mračnu sliku ukrajinskih izgleda za pobjedu u ratu protiv Rusije, uključujući manjak municije i predviđanja o krvavom zastoju u nadolazećoj proljetnoj kampanji. U ovom ratu je ubijeno ili ranjeno 354.000 ukrajinskih i ruskih vojnika, prema skupu navodno povjerljivih dokumenata.

Rastuće neslaganje

Ova debata se, također, dešava u kontekstu sve većeg neslaganja između istočnih i zapadnih NATO saveznika u vezi s tim kako gledaju na prijetnju od Rusije i veze sa SAD-om, što se vidi iz kontroverzne posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Kini prošle sedmice. “Vjerujemo da je Evropi potrebno više Amerike”, rekao je Marcin Przydacz, glavni savjetnik za vanjsku politiku poljskog predsjednika Andrzeja Dude, u intervjuu ove sedmice poljskom radiju Zet. “Danas je SAD veći garant sigurnosti u Evropi nego Francuska.”

NATO je 2017. kreirao četiri multinacionalne vojne jedinice, nazvane “borbene grupe” za Poljsku i tri baltičke države Estoniju, Litvaniju i Latviju, duž izloženog sjeveroistočnog krila saveza. U odgovoru na rusku ponovnu invaziju Ukrajine 2022. je osnovao još četiri, po jednu u Slovačkoj, Mađarskoj i Rumuniji, sve članicama koje dijele kopnenu granicu s Ukrajinom, i jednu u Bugarskoj, duž crnomorske obale. Svaka od njih ima nadzornika: Velika Britanija nadzire borbenu grupu u Estoniji, SAD u Poljskoj, a Francuska vodi borbenu grupu u Rumuniji.

Sve u svemu, postoji otprilike 10.300 vojnika u ovim jedinicama, od kojih se svaka razlikuje po veličini i sastavu. Nakon sastanka lidera NATO-a u Madridu prošle godine, istočnoevropske članice su tražile da se druge članice NATO-a obavežu da će povećati ove snage sa bataljona, koji se obično sastoji od blizu 1.000 vojnika, na brigadu koja tipično broji 3.000 do 5.000 vojnika.

Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis kazao je da je proširenje grupa na brigade ključno za odvraćanje Rusije. Baltička regija je doslovno okružena Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku i malom, ali veoma militariziranom, ruskom eksklavom Kaljiningradom na zapadu. Samo uski kopneni pojas, širine stotinjak kilometara, poznat kao prevlaka Suwalki, povezuje baltičke države geografski sa ostatkom teritorije NATO-a.

Moskva je, također, krajem prošlog mjeseca najavila da će rasporediti taktično nuklearno oružje u Bjelorusiju, što je prvo raspoređivanje ruskog nuklearnog arsenala izvan ruske teritorije od pada Sovjetskog Saveza, pišu Gramer i Detsch u članku objavljenom na Foreign Policyju.

“Mi smo na prvoj liniji fronta alijanse. Nemamo stratešku dubinu i ne možemo odstupiti s teritorije za vrijeme potrebno da stignu pojačanja”, kazao je Landsbergis. Bez strateške dubine, Baltik treba stratešku snagu, tj. NATO brigade, a ne bataljone. Landsbergis je ukazao na povećanu potrošnju Rusije na odbranu, masovnu regrutaciju i raspoređivanje većeg broja vojnika na njenoj sjevernoj granici.

Diplomatska kampanja

Dalje južno, Rumunija vodi svoju diplomatsku kampanju šarmiranja kako bi uvjerila Francuze da prošire obim svojih snaga tamo. Rumunski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu, koji se sastao s francuskom kolegicom Catherine Colonnom, prošlu subotu, naglasio je hitnost podizanja NATO formacije koju predvodi Francuska na nivo brigade.

Međutim, pokazalo se da je raspoređivanje brigada spremnih za borbu lakše reći nego učiniti za svaku državu osim za SAD, kazalo je nekoliko odbrambenih zvaničnika NATO-a koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi iskreno mogli pričati o osjetljivim pitanjima. Velika Britanija je, naprimjer, rasporedila blizu 3000 vojnika u svoju borbenu grupu u Estoniji, ali neke od tih vojnika zadržava u Velikoj Britaniji, a njihovu opremu u Njemačkoj, što izaziva tihu frustraciju nekih estonskih zvaničnika. Kanada, koja vodi NATO borbenu grupu u Latviji, bori se sa ozbiljnim manjkom vojnika, što je otvorilo pitanja o njenoj sposbnosti da sastavi punu brigadu koja će se rasporediti u Latviji sa drugim savezničkim vojnicima.

Njemačka je, također, uspostavila štab borbene grupe za Litvaniju, ali njeni će vojnici ostati kod kuće, što je činjenica koja je izvor frustracije u Istočnoj Evropi, piše u članku Foreign Policyja.

“Ne bi trebalo biti ovako. Oni ne bi trebali biti u Njemačkoj – trebali bi biti u Litvaniji, najmanje 70 do 80 posto brigadne snage”, kazao je Artis Pabriks, bivši latvijski ministar odbrane. “Nije tajna da se članice NATO-a bore s brojkama i mogućnostima. To je razlog zašto bi ih trebali pojačati, i za sebe.”

“Ne možemo priuštiti da izgubimo nijedan inč, nijedan centimetar, nijedan metar naše teritorije”, dodao je Pabriks. Jer tada bismo mogli jednostavno očekivati još Buča i Izjuma”, kazao je on, misleći na gradove u Ukrajini u kojima su ruske snage počinile ratne zločine i masakrirale ukrajinske civile.

Nasuprot tome, SAD, vojni velikan NATO-a bez premca, predvodi NATO borbenu grupu u Poljskoj, dok istovremeno drži blizu 4000 vojnika stacioniranih u Rumuniji. Očekuje se da će američke snage u Rumuniji ostati najmanje do kraja 2023. godine. Stručnjaci kažu da NATO igra bjesomučnu igru sustizanja, i na vojnom i na finansijskom polju, u odnosu na novu geopolitičku realnost ofanzivnog ratnog položaja Rusije.

Stvaranje planova

“NATO je veoma zakasnio u stvaranju stvarnih planova za odbranu ovih zemalja”, kazala je Kristine Berzina, stručnjakina za odbrambena pitanja NATO-a iz njemačkog Marshallovog fonda u SAD-u, ekspertske organizacije sa sjedištem u Washingtonu. “Povrh svega, sada sve ove države koje predvode borbene grupe imaju vlastite budžetske probleme, te probleme vezane za broj vojnika i opremu”.

Spor i neujednačen tempo nadogradnje ovih borbenih grupa na snage veličine brigade naglašava višegodišnji problem zaostalih troškova odbrane u alijansi, često bolnu tačku uzastopnih američkih administracija koja je postala još hitnija zbog ruske invazije na Ukrajinu.

U dopisu koji je procurio, a do kojeg je došao njemački list Bild ove sedmice, naprimjer, njemački zvaničnici su priznali da divizija koju su obećali dodijeliti ratnim planovima NATO-a nije spremna za borbu.

NATO je postavio prag za sve svoje članice da troše najmanje dva posto BDP-a na odbranu. Trenutno, samo 11 od 31 članice NATO-a – uključujući Finsku, koja je ovog mjeseca formalno pristupila NATO-u – ispunjava taj prag. Većina ih je u Istočnoj Evropi.

“Problem nije toliko u nedostatku filozofske posvećenosti. Mislim da smo na istim talasnim dužinama”, rekla je Berzina. “Problem je u tome što u mnogim od ovih zemalja postoji konstantno nedovoljno ulaganje u odbranu.”

Izvor: Agencije