Kineski ratni brodovi i avioni ostali oko Tajvana nakon završetka vježbi

Osam kineskih brodova ostalo je u utorak još ploviti u vodama oko Tajvana, a registrovano je i dvadesetak kineskih aviona, objavilo je Ministarstvo odbrane otočne države, nakon što su završile trodnevne kineske vojne vježbe.

Kineski ratni brodovi i avioni još su oko Tajvana u utorak, izvijestio je Taipei, dan nakon što je Peking objavio kraj svojih velikih vojnih manevara.

Kina je jutros mobilizirala “vojne avione i prešla srednju liniju sa sjevera, centra i juga”, izvijestilo je tajvansko ministarstvo odbrane, misleći na neslužbenu granicu koja odvaja kopnenu Kinu od Tajvana.

Ministarstvo je objavilo da je izbrojalo devet kineskih ratnih brodova i 26 aviona oko otoka. Plovila su otkrivena oko 11 sati po lokalnom vremenu, dodalo je.

Tajvanski parlament je u utorak pozvao kineske vlasti da odmah prestanu sa zastrašivanjem Tajvana.

Međunarodnu zajednicu je pozvao da zajednički osudi Kinu.

Tsai: Neodgovorni postupci za veliku zemlju

Nešto ranije tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen rekla je da su kineske vojne vježbe izazvale snestabilnost u Tajvanu i regiji te su “neodgovorni postupci za tu veliku zemlju”.

Kina je počela vježbe u subotu pošto se Tsai vratila u Taipei, nakon sastanka u Los Angelesu s predsjednikom Zastupničkog doma Američkog kongresa Kevinom McCarthyjem.

Kina, koja je upozorila SAD da ne dopuste Tsai da posjeti ili se sastane s McCarthyjem, nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi demokratski upravljani otok stavila pod kontrolu Pekinga.

Tajvanska vlada oštro osporava tvrdnje Kine i ponovno je osudila vježbe.

Smirena reakcija

Pišući na Facebooku, Tsai je rekla da kao predsjednica “predstavljam svoju zemlju u svijetu” i da njezine posjete inostranstvu, uključujući zaustavljanja u Sjedinjenim Američkim Državama, nisu novost i ono su što građani Tajvana očekuju.

“Međutim, Kina je to iskoristila za pokretanje vojnih vježbi, uzrokujući nestabilnost u Tajvanu i regiji. To nije odgovoran stav za veliku zemlju u regiji”, rekla je.

Tsai je rekla da su tajvanske oružane snage i obalna straža reagirale smireno i profesionalno te je zahvalila svima koji su učestvovali.

“Iako su kineske vojne vježbe privedene kraju, nacionalna vojska i tim za nacionalnu sigurnost nastavit će se držati svojih položaja i braniti zemlju”, dodala je.

Kineski pritisak na Tajvan

Najnovije vježbe simulirale su napade na Tajvan, a izvještaj državnih medija navodi da su deseci borbenih aviona vježbali “zračnu blokadu”.

Vježba je “sveobuhvatno testirala integriranu zajedničku borbenu sposobnost više grana vojske u stvarnim borbenim uslovima”, navodi se u saopćenju Istočne komande Kineske narodnooslobodilačke vojske.

Čini se da vježbe nisu bile u istoj mjeri kao vojne aktivnosti koje su uslijedile nakon posjete tadašnje predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu u avgustu prošle godine, ali su također izazvale kritike Japana.

Njegovi najjužniji otoci leže u blizini Tajvana, a na Okinawi se nalazi glavna američka zračna baza.

Japanski ministar obrane Yasukazu Hamada opisao je vježbe kao “zastrašujuću obuku” za preuzimanje kontrole mora i zraka oko otoka, objavila je novinska agencija Reuters. Čini se da je Kina kroz vježbe pokazala “beskompromisan stav” u vezi s pitanjima Tajvana, dodao je Hamada.

Peking je pojačao pritisak na Tajvan otkako je Tsai prvi put izabran za predsjednicu 2016.

‘Dolarska diplomatija’

Njena posjeta Srednjoj Americi uključivala je putovanja u Gvatemalu i Belize, preostale službene saveznike Taipeija u regiji nakon što je Honduras prošlog mjeseca objavio da prelazi na “vjernost” Pekingu.

Tsai, koja kaže da tajvanski narod odlučuje o svojoj budućnosti, ranije je optužila Peking za “dolarsku diplomatiju” s brojem formalnih saveznika Tajvana smanjenim na 13, u usporedbi s 22 kada je ona preuzela dužnost.

Uprkos tome, tajvanska vlada održava jake neformalne veze s mnogim vladama i ugostila je niz zvaničnika iz određenih zemalja uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Češku.

Godine 2021. otvorila je de facto ambasadu u Litvaniji, svoju prvu u Evropi u 18 godina, što je izazvalo bijes Pekinga.

Ministarstvo nacionalne odbrane saopćilo je da će nastaviti “pomno pratiti” kretanje kineske mornarice oko otoka.