Pet pitanja o vojnim vježbama koje je Kina pokrenula oko Tajvana

Kina je u subotu pokrenula trodnevne vojne manevre oko Tajvana s ciljem zastrašivanja tamošnjih vlasti, nedugo nakon sastanka između predsjednice ovog otoka i visokog američkog dužnosnika.

Amfibijska oklopna vozila kineske Narodnooslobodilačke vojske na obuci u Changzhou (Reuters)

Kina je u subotu pokrenula trodnevne vojne manevre oko Tajvana s ciljem zastrašivanja tamošnjih vlasti, nedugo nakon sastanka između predsjednice ovog otoka i visokog američkog dužnosnika koji je razljutio Peking. Kako bi razjasnio okolnosti ove operacije, koju je Kina nazvala “Joint Sword”, francuski časopis L'Obs postavlja sljedećih pet pitanja:

1. Šta se dešava oko Tajvana?

Glasnogovornik Kineske vojske Shi Yi upozorio je da je Kina rasporedila brodove, borbene avione i rakete u svim oblastima oko Tajvana, kako bi poslala ozbiljno upozorenje svima koji traže nezavisnost ovog otoka.

Manevri uključuju patroliranje i “simuliranje zajedničkih preciznih napada na ključne ciljeve” u nastojanju da se “stvori potpuno odvraćanje i opkoljavanje” Tajvana, navodi kineska državna televizija CCTV.

Za operaciju su mobilizirani “deseci” borbenih aviona J-18 i J-10C, zajedno sa protivpodmorničkim avionima. Kineski list Global Times objavio je da je Peking, također, rasporedio sisteme za lansiranje raketa PHL-191 i kopnene protivbrodske rakete YJ-12B.

2. Zašto je Kina krenula u takvu demonstraciju sile?

Od kraja Kineskog građanskog rata 1949. godine Kina smatra Tajvan (koji ima 23 miliona stanovnika) odmetničkom provincijom koju još nije uspjela ujediniti s ostatkom svoje teritorije.

Peking se protivi bilo kakvom zvaničnom kontaktu između Taipeija i stranih vlada u skladu s načelom “jedne Kine”. To uključuje i sastanak koji je održan u srijedu u Kaliforniji između tajvanske čelnice Tsai Ing-wen i predsjedavajućeg Zastupničkog doma Kevina McCarthyja, nakon čega je Peking obećao da će odgovoriti “čvrstim i jakim” mjerama.

Ja Ian Chung, vanredni profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, rekao je za AFP da su kineski vojni manevri dio šire kampanje “pritiska na Tajvan”. On vjeruje da ovi sastanci na “visokom nivou” omogućuju Pekingu da “okrivi Taipei, Washington ili oboje”.

3. Zašto je Kina izabrala upravo ovaj vikend za početak vojnih vježbi?

Kina je čekala da se Tsai Ing-wen vrati na Tajvan kako bi počela vojne vježbe “Joint Sword”.

James Char, kineski vojni stručnjak na Tehnološkom univerzitetu Nanyang u Singapuru, napomenuo je da je Peking čekao i kraj državne posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi počeo vojne vježbe. Smatra da Kina pokušava “zagrijati” svoje odnose s Evropom, no vojna operacija protiv Tajvana bi “nanijela štetu tom diplomatskom otvaranju”.

4. Koje je još mjere poduzeo Peking?

Kao odgovor na posjetu Tsai Ing-wen, Peking je najavio da će zabraniti de facto ambasadorici Taipeija u Sjedinjenim Američkim Državama Hsiao Bi-Khim ulazak u Kinu i optužio je “za namjerno poticanje konfrontacije” u Tajvanskom moreuzu.

Istraživačkom centru Hudson instituta, sa sjedištem u Washingtonu, kao i Predsjedničkoj biblioteci Ronalda Reagana, oduzeta su prava na poslovanje s kineskim subjektima.

5. Koje su razlike u odnosu na dosadašnje eskalacije napetosti?

Ove vježbe podsjećaju na ono što je poduzeto u augustu 2022. kao odgovor na dolazak na otok tadašnje demokratske predsjednice Zastupničkog doma Američkog kongresa Nancy Pelosi, koju je na funkciji naslijedio McCarthy.

Peking je izveo vježbe gađanja desetka kilometara od obale Tajvana, tokom slične jednosedmične kampanje opkoljavanja otoka. Kineske vlasti su, također, obustavile uvoz voća i ribe s otoka.

Ovog puta je Kina najavila vježbe gađanja u blizini obale Fujiana (istok), pokrajine okrenute prema Tajvanu.

Međutim, “čini se da ‘Joint Sword’ nije na istom nivou poput onoga što smo vidjeli tokom posjete Nancy Pelosi”, kaže Manoj Kewalramani, stručnjak za Kinu na Institutu Takshashila u Bangaloreu. On to pripisuje posebnoj simbolici posjete bivše američke dužnosnice Tajvanu, koji Peking smatra dijelom svoje teritorije.

Izvor: Agencije