Izrael plaća doseljenicima da prijave svaku gradnju Palestinaca

Salfit, okupirana Zapadna obala – Assem Khater ne želi ništa više nego izgraditi ogradu oko svog dvorišta, kako bi zaštitio svoje troje djece od pada s visine od četiri metra dok se igraju.

Ali ako to učini, 36-godišnjak riskira rušenje cijele njegove dvospratnice od strane izraelske vojske u selu Bruqin, zapadno od grada Salfita na sjeveru okupirane Zapadne obale.

Posljednjih 17 godina izraelske vlasti koje su okupirale Zapadnu obalu zabranjivale su Khateru bilo kakve izmjene ili dogradnje kuće koju je završio sa 21 godinom, na privatnom zemljištu koje je naslijedio s dokumentacijom koja nosi ime oca njegovog pokojnog djeda.

Khater pokazuje na ilegalno izraelsko naselje Bruchin, nekih 400 metara dalje na brdu tačno preko puta njih.

“U svim zemljama svijeta ljudi mogu posjedovati i graditi. Ali ovdje je Izraelcima dozvoljeno i imaju pravo na to, dok mi – vlasnici zemlje – nemamo”, rekao je Khater.

“Oni dolaze ovamo i koloniziraju se. Oni su kolonizatori, a ne doseljenici, to je ono čemu stalno učimo našu djecu”, rekao je za Al Jazeeru.

Kad se Khater 2007. godine sa svojom nevjestom Duaom uselio u njegov dom, izraelska vojska pojavila se na njihovom pragu s naredbom o “prekidu rada”, zabranom bilo kakvih promjena u njihovom domu.

Pod izgovorom da je njegova kuća izgrađena bez dozvole koju izdaje izraelska vojska u “Području C”, izraelske vlasti nadziru Khaterovu kuću i okolno područje već 17 godina stalnim patrolama i dronovima za nadzor. Sav građevinski alat bio je zaplijenjen, a sve nove strukture su srušene.

Nisu ga samo vlasti nadzirale, izraelski doseljenici iz obližnjih ilegalnih naselja također su bili ovlašteni promatrati ga.

Izraelska vlada daje svojim doseljenicima na Zapadnoj obali oko 20 miliona šekela (5,5 miliona dolara) godišnje za praćenje, prijavljivanje i ograničavanje palestinske gradnje u području C. Novac se koristi za zapošljavanje inspektora i kupovinu dronova, snimaka iz zraka, tableta i vozila.

Izraelske su vlasti 4. aprila zatražile udvostručenje tog iznosa u državnom budžetu, na 40 miliona šekela (11,1 milion dolara).

“Uopće ništa ne možete dodati svojoj kući”, rekao je Khater. Čak se i alat koji pripada palestinskoj vladi zaplijeni.

“Maloprije su zaposlenici Općine Bruqin stigli s traktorom kako bi popravili podzemne vodovode na tom području. Radili su na glavnoj cesti, samo osam metara u zoni C, a vojska je zaplijenila općinski traktor na tri mjeseca”, nastavio je.

U junu 2022, 17 godina nakon što su se uselili, par je bio potresen kad je otkrio da se izraelska vojska vratila s nalogom za rušenje i trodnevnim periodom odgode u kojem su mogli podnijeti zahtjev izraelskom Visokom sudu.

Dok je Khater podnio zahtjev i čeka odgovor, izraelska vojska bi njegov dom svakog trenutka mogla srušiti.

“Dom bi trebao biti najsigurnije mjesto, ali mi se stalno bojimo probuditi se i ugledati ih ovdje”, rekao je Khater.

“Zaspemo u tri ujutro svaki dan i budimo se prije šest ujutro, jer očekujemo da će doći u kasnim noćnim ili ranim satima. Ovako živimo”, nastavio je.

Područje C

Porodica Khater jedna je od desetaka hiljada u Području C Zapadne obale koji žive u stalnom strahu da će ih Izrael istjerati iz svojih domova i zemlje.

Izraelske snage već su prisilno raselile 218 Palestinaca iz njihovih domova u rušenjima diljem Područja C u prva tri mjeseca 2023, što je više od trećine od 594 Palestinca koji su ondje raseljeni tokom cijele 2022, prema podacima Ujedinjenih naroda (UN).

Izraelska vojska nije odgovorila na upit Al Jazeere za komentar.

Nova krajnje desna izraelska vlada, koja je položila zakletvu krajem decembra, također je nastavila s prethodnim planovima za prisilno raseljavanje hiljada Palestinaca u područjima Masafer Yatta i Khan al-Ahmar u području C, kao i povećanim rušenjem palestinskih domova u okupiranom istočnom Jerusalemu.

Blizu 12 posto palestinskog stanovništva na Zapadnoj obali trenutno živi u Području C, oko 375.000 ljudi. Dok se najmanje 46 posto Područja C sastoji od privatne palestinske zemlje, manje od jedan posto je dostupno za palestinsku izgradnju, a većina toga je već izgrađena.

Područje C uglavnom je ruralno i sastoji se od jedinog preostalog zemljišta za palestinsko širenje i razvoj. To je također jedini susjedni dio Zapadne obale.

Prisutnost izraelskih ilegalnih naselja, zida razdvajanja i stotina vojnih kontrolnih tačaka i baza pretvorili su Zapadnu obalu u 165 nepovezanih palestinskih “enklava” (PDF) kojima su nametnuta ozbiljna ograničenja razvoja i kretanja.

U međuvremenu, više od 70 posto Područja C, oko 44 posto Zapadne obale, koristi se za ilegalna izraelska naselja i vojne zone koja su zabranjena područja.

Izraelska vlada nastojala je službeno pripojiti to područje nakon što je od 1967. izgradila stotine ilegalnih naselja i ispostava, od kojih je većina u cijelosti ili djelimično izgrađena na privatnoj palestinskoj zemlji i sada su dom za oko 700.000 izraelskih doseljenika.

Naselja predstavljaju kršenje međunarodnog prava i služe za blokiranje svake potencijalne palestinske države koja bi se formirala na teritorijima Zapadne obale okupiranim 1967, istočnog Jerusalema i pojasa Gaze.

Tokom tri izraelska izbora 2019. i 2020. godine, dvije najveće izraelske političke stranke u to vrijeme – Likud i Plavo-bijeli – obećale su aneksiju Zapadne obale.

Nova vlada bila je još otvorenija od prethodnih u pogledu svoje namjere da pripoji Zapadnu obalu i zadrži jevrejsku dominaciju s obje strane onoga što se naziva “zelenom linijom”, koja razdvaja Izrael i okupirani palestinski teritorij na 1949 linije primirja.

Ugroženo 70 kuća

S Bruqinom na jugozapadu graniči selo Kufr al-Dik gdje je, kako su palestinske vlasti rekle za Al Jazeeru, za najmanje 70 kuća koje se nalaze u Području C izdat nalog za obustavu radova ili rušenje.

Od 70 domova, najmanje njih 15 prijeti skoro rušenje. U proteklih pet mjeseci izraelske snage srušile su tri kuće u selu.

Kufr al-Dik je stiješnjen između nekoliko ilegalnih naselja i industrijskih područja, što ozbiljno ograničava njegovu sposobnost širenja. Više od 85 posto sela je klasificirano kao područje C, dok je ostatak područje B, koje je već izgrađeno.

“Postoji 35 kuća u Kufr al-Diku koje su izgrađene na zemljištu kupljenom od Bruqina jer se nema gdje širiti”, rekao je za Al Jazeeru Mohammad Naji Odeh, čelnik općine Kufr al-Dik.

“Ljudi nemaju alternativu. Nema više zemlje u Području B – zato Palestinci preuzimaju rizik i grade kuće u Području C, blizu postojećeg izgrađenog područja,” objasnio je Odeh.

Izraelske snage su 10. januara srušile dvospratnicu koju je Odeh gradio četiri godine sa svojim 26-godišnjim sinom Ibrahimom nedugo nakon što su uselili.

Kada je porodica podnijela žalbu protiv naloga za rušenje, izraelske snage uništile su kuću u roku od nekoliko dana.

Godine 2018, izraelska vojska izdala je nove vojne naredbe koje joj dopuštaju rušenje bilo koje palestinske kuće ili drugih građevina koje se smatraju “novima”, u roku od 96 sati od dostave obavijesti o rušenju. Nove strukture definiraju se kao izgrađene u posljednjih šest mjeseci ili naseljene manje od 30 dana prije obavijesti o rušenju.

“Nikome ne želim ovaj trenutak”, rekao je Odeh za Al Jazeeru. “Osjećate takvo poniženje i prezir. Gledajući naš dugogodišnji trud i rad, kako nam ruše dom, dok ste vi zaglavljeni u autu s lisicama na rukama.”

“Oni su bili fašisti, teroristi, u svakom značenju te riječi”, rekao je.

Atmosfera paranoje

Nova izraelska vlada, rekao je Odeh, primjetno je intenzivirala provođenje naloga za rušenje u Području C, što je izazvalo paniku kod stanovnika.

U januaru se izraelska vojska pojavila na ulaznim vratima porodice Ahmad u Kufr al-Diku i uručila im naređenje o obustavi radova, tri godine nakon što su dovršili izgradnju i uselili se.

“Kupili smo ovaj komad zemlje i svojom krvlju, znojem i suzama izgradili svoj dom. Imamo još 60.000 šekela, oko 17.000 dolara, za otplatu, a sada to žele srušiti?” rekla je Fatima Ali Ahmad, 32-godišnja učiteljica koja živi u kući sa suprugom i četvero djece.

“Nemamo nikoga da nas brani. To je sistemska izraelska politika. Samo im Bog može stati na put”, rekla je za Al Jazeeru.

Na zemljištu ispred njihove kuće stanovnik obližnjeg sela u Salfitu krajem prošle godine izgradio je mali kafić od aluminijskih ploča i plaćao najam porodici Ahmad. Izraelska vojska se pojavila u roku od sedam dana i natjerala ga da ga sruši.

Ali izraelska vojska nije jedina strana koja maltretira Palestince u zoni C.

“Prije nekoliko mjeseci, doseljenik je došao do mog supruga dok je stajao vani i rekao mu: ‘Kradeš, ovo nije tvoja zemlja’.”

“Možeš li zamisliti?” rekao je Ahmad. “Cionisti su nam uzeli zemlju, a sada tvrde da mi krademo vlastitu zemlju! Ovo je vrhunac naše patnje.”

Tokom proteklih nekoliko godina, izraelska vojska je vodila telefonsku liniju koju naziva “Ratna soba C”, za doseljenike da nazovu i prijave palestinsku gradnju u Području C.

Za Palestince, opća atmosfera paranoje među stanovnicima samo je pogoršala stvari.

“Prošle sedmice sam iznio tepihe da očistim kuću. Ljudi su me počeli zvati i pitati dolazi li vojska da ruši”, rekla je.

Njen 65-godišnji otac, Fathi, uključio se: “Svi u Kufr al-Diku drže ruku na srcu – svi su zabrinuti za svoje domove.”

“Oni žele prisiliti Palestince da žive na najmanjoj mogućoj površini i istisnuti ih iz vlastite zemlje. To je to.”