Nova faza rata: Planovi Kijeva za proljetnu kontraofanzivu

Najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata mogao bi narednih sedmica ući u novu fazu, navodi agencija AP.

Pošto nema nagovještaja o pregovorima i okončanju 13-mjesečnih borbi Rusije i Ukrajine, ukrajinski ministar odbrane je prošle sedmice naveo kako bi već u aprilu mogla započeti proljetna kontraofanziva.

Kijev se suočava sa ključnim taktičkim pitanjem: Kako ukrajinska armija može istjerati snage Kremlja sa teritorije koju su okupirale?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski marljivo radi kako bi njegove jedinice, kao i sav narod, bili motivirani za dugu borbu.

U nastavku donosimo pregled razvoja borbi i mogućeg odbijanja proljetne kampanje:

Kako je rat došao u ovu fazu?

Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, ali napadi nisu došli do glavnih ciljeva i izgubili su na snazi do jula.

Ukrajinske kontraofanzive povratile su veće teritorije od augusta do novembra.

Potom su borbe prerasle u rovovske okršaje tokom gorke zime te u blatnjave na početku proljeća.

Sada Kijev može iskoristiti poboljšanje vremena i preuzeti inicijativu na bojnom polju sa novim količinama zapadnjačkog oružja, uključujući velike količine tenkova i jedinica koje je obučio Zapad.

No, ruske snage su se duboko ukopale, leže i čekaju iza minskih polja i drugih, mnogih kilometara rovova.

Ruski rezultati do sada

Dosadašnji tok rata razotkrio je ponižavajuće nedostatke vojnih kapaciteta Kremlja. U to se može ubrojiti neuspjeh ruskih snaga da na početku invazije zauzmu Kijev, nemogućnost zadržavanja teritorija, kao i neuspjeh da se osvoji razoreni istočni grad Bahmut uprkos višemjesečnim borbama.

Neuspjeli su i pokušaji razbijanja ukrajinske volje za borbu poput upornih udara na elektromrežu države.

Moskovske obavještajne službe jako su potcijenile ukrajinski otpor i odgovor Zapada. Invazija je također osiromašila ruske vojne resurse, izazvala teškoće sa dostavom municije, održanjem morala i brojnosti jedinica.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, očito zabrinut da bi rat mogao srozati javnu podršku njegovoj Vladi, izbjegava otvoreni napad za pobjedu kroz obaveznu masovnu mobilizaciju.

„Rusima ne nedostaje problema“, navodi James Nixey, direktor programa za Rusiju i Euroaziju u organizaciji Chatham House iz Londona. On dodaje kako se Putin, svjestan da ne može pobijediti uskoro, planira još ukopati i razvlačiti borbe nadajući se da će podrška Zapada s vremenom prestati.

Ukrajinski planovi

Ukrajinska vojska počinje sezonu sa uvođenjem moćnog naoružanja. Njemačka je ove sedmice objavila kako je isporučila 18 tenkova Leopard 2 koje je obećala Ukrajini. Poljska, Kanada i Norveška su također poslale obećane Leoparde, a stigli su i britanski tenkovi Challenger.

Ministar odbrane Ukrajine Oleksej Reznikov govori kako se nada da će tokom aprila zapadni partneri dostaviti barem dva bataljona njemačkih tenkova Leopard 2. Također se nada da će koalicija država poslati šest ili sedam bataljona tenkova Leopard 1, zajedno sa municijom.

Također je najavljena isporuka američkih tenkova Abrams kao i francuskih lakih tenkova sa kojima će sa obuke doći i ukrajinski vojnici.

Pomoć Zapada je bila od vitalne važnosti za jačanje ukrajinskog otpora i oblikovanje toka rata. Zelenski priznaje kako bez američke pomoći njegova država nema šansi za opstanak. Nove isporuke, u kojima su i haubice, protivtenkovsko oružje i milion komada artiljerijske municije, ojačat će značajno vojsku Ukrajine.

„Sami tenkovi mogu napraviti jači udar na ruske položaje“, govori Nixey.

U kontraofanzivi, ukrajinske snage će pokušati prekinuti kopneni koridor između Rusije i anektiranog Krimskog poluotoka, te kretati se iz Zaporožja ka Melitopolju i Azovskom moru, navodi ukrajinski vojni analitičar Oleg Ždanov.

Ako uspiju, Ukrajinci će „podijeliti ruske trupe na dva dijela i prekinuti liniju opskrbe jedinicama koje su dalje na zapadu, u pravcu Krima“, dodaje Ždanov.

Kako se stvari mogu okončati?

Institut za ratne studije iz Washingtona smatra kako Ukrajini treba serija kontraofanziva, a ne samo jedna, za preokret.

Operacije bi za ciljeve imale „i tjeranje Putina da prihvati ispregovarani kompromis ili, ukoliko vojno stanje bude dovoljno išlo na stranu Ukrajine, da Kijev i njegovi saveznici sa Zapada mogu efektivno blokirati sukob na svoju ruku, bez obzira na odluke Putina“, navodi se u procjeni Instituta iz ove sedmice.

Nixey nimalo ne sumnja kako će svaka od strana „pokušavati otkinuti komad druge“ u narednim mjesecima, nadajući se da će dobiti prednost za pregovaračkim stolom.

Možda dolazi period ili-ili: ako Kijev ne uspije napredovati na terenu sa zapadnjačkim naoružanjem, saveznici možda neće biti više ovoliko spremni slati skupu opremu.

Ulozi su visoki, poraz Ukrajine bi imao „ogromne globalne posljedice i ne bi bilo priče o evropskoj sigurnosti koju (trenutno) poznajemo“, navodi Nixey.