Kina, Rusija i Iran: Političari otkrivaju tajnu o njihovom zbližavanju i podjeli svijeta na nove saveze

Izjave iranskog ministra odbrane Mohammada Reze Ashtianija, u kojima otkriva da njegova zemlja ima dobre vojne odnose s Kinom i da trenutno razgovara s tom državom o prodaji iranskih dronova, potakla je brojna pitanja među posmatračima o kontekstu i motivima takvih izjava. Kakvu je poruku i kome Iran time želio poslati?

Ali Akbar Darini, istraživač u oblasti iransko-američkih odnosa, istaknuo je tokom gostovanja u programu Al Jazeere Arabic “Iza vijesti” (6.3.2023.) da Iran poboljšava svoje odnose s Kinom i Rusijom kao dio svoje politike okretanja prema Istoku. Teheran želi biti izvoznik oružja u ove zemlje kako bi se suprotstavio sankcijama koje mu je Zapad nametnuo.

Istraživač je pojasnio da izjave iranskog ministra odbrane otkrivaju da odnosi s Pekingom nisu ograničeni na ekonomsku saradnju, već i na polje odbrane i sigurnosti. Time se šalje poruka Zapadu da je Iran globalni akter koji može kupovati i prodavati oružje zemlji poput Kine, što ostavlja dojam da se svijet okreće prema multipolarnom sistemu, i da više nije unipolaran.

Također, smatra da je Amerika neprijateljski nastrojena prema Iranu, Kini i Rusiji istovremeno, što je omogućilo da tri zemlje sklope saveze i ojačaju odnose. Pojašnjava da Teheranu treba čvrsta valuta, zbog čega mora prodavati oružje, pogotovo što je s tim zemljama vežu ugovori u oblasti odbrane i mora ih poštovati.

Svijet podijeljen na tabore

Matthew Kronig, bivši savjetnik u američkom Ministarstvu odbrane, pojašnjava da je svijet podijeljen u tri tabora od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Prvi čine njegova zemlja i saveznici, drugi su: Sjeverna Koreja, Iran, Rusija i Kina, a treći su nesvrstane zemlje koje se nisu priklonile nijednoj strani.

Dodao je da Iran daje oružje Rusiji u, kako je to opisao, krvavom ratu protiv Ukrajine, zbog čega Amerika s velikom zabrinutošću prati ovu saradnju. Napominje da je ono što brine njegovu zemlju zbližavanje zemalja koje su neprijateljski raspoložene prema Washingtonu i upotreba vojne sile kako bi se promijenila ravnoteže globalnih sila.

Kronig je objasnio da Ameriku zabrinjava sukob u Evropi i Aziji, te kineska invazija na Tajvan. To bi moglo dovesti do toga da se njegova zemlja mora baviti pitanjem dva velika rata istovremeno. Također, Iran povećava napetosti prodajom oružja tim zemljama, pored toga da se bliži okončanju razvoja svog nuklearnog programa, kazao je.

Američki unilateralizam

Važno je napomenuti da je iranski ministar odbrane također potvrdio da bi odnosi s Pekingom i Moskvom mogli ograničiti, kako je to nazvao, američki i zapadni unilateralizam u svijetu. Što se tiče ruskih borbenih aviona Sukhoi-35, Ashtiani je potvrdio da ovi avioni još uvijek nisu isporučeni njegovoj zemlji, iako je dogovor ranije sklopljen.

Što se tiče priča koje kruže o tome da bi Teheran mogao kupiti ruski sistem S-400, iranski ministar je negirao bilo kakvu namjeru svoje zemlje da kupi ove sisteme naglasivši da ima dovoljno odbrambenih sistema.