Međunarodni izvještaj: Zabrinjavajući porast arsenala nuklearnog oružja

U najnovijem izvještaju programa za nadzor nuklearnog oružja Nuclear Weapons Ban Monitor Norveške narodne pomoći navodi se da je strah od nuklearnog rata 2022. godine porastao na najviše nivoe od hladnog rata, a da se globalni arsenal nuklearnog oružja, koji je dostupan za upotrebu oružanim snagama devet nuklearnih sila, alarmantno povećao.

U izvještaju Nuclear Weapons Ban Monitora Norveške narodne pomoći navodi se da najnoviji izvještaj objavljen u srijedu, 29. marta, pokazuje da je početkom 2023. godine devet nuklearnih zemalja imalo zajedničku zalihu od gotovo 12.512 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 2.936 povučeno iz upotrebe i čeka da bude razmontirano. Preostalih 9.576 je na raspolaganju za upotrebu u vojsci i imaju zajedničku razornu snagu veću od 135.000 bombi bačenih na Hirošimu.

U izvještaju se citira Hans M. Kristensen, direktor Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih naučnika i saradnik Nuclear Weapons Ban Monitora, koji je rekao da se svake godine globalne zalihe nuklearnih bojevih glava blago smanjuju. Tako je 2022. došlo do smanjenja sa 12.705 bojevih glava na početku godine na procijenjenih 12.512 u januaru 2023. godine, jer Rusija i Sjedinjene Američke Države demontiraju određeni broj starijih nuklearnih bojevih glava koje se povlače iz upotrebe svake godine, pišu portali.

Razmjere porasta

Kristensen je dodao da je došlo do povećanja od 136 bojevih glava u 2022. godini u ukupnom globalnom broju zaliha nuklearnih bojevih glava dostupnih za upotrebu u vojsci, jer su Rusija, Kina, Indija, Sjeverna Koreja i Pakistan nastavili širiti svoje zalihe bojevih glava.

“Ovaj porast je zabrinjavajući i nastavlja trend koji je počeo 2017. godine. Ako se to ne zaustavi, uskoro ćemo svjedočiti i povećanju ukupnog broja nuklearnog oružja u svijetu prvi put od hladnog rata”, rekla je urednica časopisa Nuclear Weapons Ban Monitor Grethe Ostern iz Norveške narodne pomoći.

U izvještaju je navedeno da svih devet nuklearnih država svijeta i dalje ne ispunjavaju svoje postojeće obaveze prema članu VI Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) da “nastave pregovore u dobroj vjeri” o nuklearnom razoružanju.

Također se dodaje da je 35 zemalja u svijetu koje nemaju nuklearno naoružanje, uključujući 32 tzv. države pod ‘nuklearnim kišobranom’, prošle godine prekršilo jednu ili više zabrana Ugovora o zabrani nuklearnog oružja, uglavnom kroz pomoć i ohrabrenje nuklearnih država da nastave posjedovati oružje u njihovo ime.

Ubrzanje ratifikacije i pristupanja Ugovoru

Osim toga, Evropa ima najveći broj zemalja čije su akcije u suprotnosti sa Ugovorom o zabrani nuklearnog oružja i koje glasaju protiv Ugovora u Ujedinjenim nacijama. Ostern je dodala da oni ovjekovječuju ideju da je nuklearno oružje legitimno, neophodno i glavna prepreka nuklearnom razoružanju.

Uprkos tome, ističe Nuclear Weapons Ban Monitor, Ugovor o zabrani nuklearnog oružja ojačao je 2022. godine. Ubrzala se stopa ratifikacije ili pristupanja novih država Ugovoru. Do 29. marta 2023. godine, broj država potpisnica Ugovora dostigao je 68, a dodatnih 27 država ga je potpisalo, ali ga još nije ratificiralo. To znači da samo četiri države moraju potpisati ili pristupiti prije nego što Ugovor dostigne 50 posto svih zemalja.

Na kraju izvještaja se zaključuje da je, kao posljedica redovnih nagovještaja Ukrajine i Rusije o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja, sistem praćenja zabrane važniji nego ikad. Ukrajinska kriza je pokazala da nuklearno oružje ne stvara mir i stabilnost niti odvraća od agresije, već pojačava konvencionalne ratove i potiče preuzimanje rizika koji bi mogli dovesti do nuklearnog rata.