Stanovnici Berlina na referendumu odbacili strožije klimatske ciljeve

Referendum na kojemu su stanovnici Berlina u nedjelju odlučivali o tome treba li njihov grad postati klimatski neutralan do 2030. nije uspio, izjavila je gradonačelnica Franziska Giffey.

Ta bi mjera natjerala novu konzervativnu lokalnu vladu na velika ulaganja u obnovljivu energiju, učinkovitost zgrada i javni prijevoz.

Da je referendum prošao, Berlin bi bio jedan od rijetkih velikih evropskih gradova s pravno obavezujućim ciljem da za sedam godina postane ugljično neutralan.

Rezultat “pokazuje da većina Berlinaca, također, vidi da se zahtjevi referenduma ne bi mogli provesti – čak ni da su pretočeni u zakon”, rekla je Giffey, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

Evropska unija je prošle godine pokrenula program za pomoć 100 gradova unutar i izvan bloka da postanu klimatski neutralni do 2030, ali program i finansijska podrška koju nudi nisu pravno obavezujući.

Referendum je bio test žele li Nijemci, ili barem građani Berlina, da njemačka klimatska politika, koja sada ima za cilj da najveća evropska ekonomija postane ugljično neutralna do 2045, bude ambicioznija.

Aktivisti za klimu koji su inicirali glasanje rekli su da je vladin cilj predaleko u budućnosti da bi se spriječilo da globalno zatopljenje pređe 1,5 stepeni Celzija.

“U ovom trenutku klimatska politika jednostavno nije dovoljna da osigura budućnost vrijednu življenja u našem gradu”, rekla je Jessamine Davis, glasnogovornica Climate New Start Berlin.

‘Cilj teško ostvariv’

Za razliku od prethodnih referenduma u Berlinu – uključujući onaj koji je pozivao na izvlaštenje velikih zemljoposjednika ili onaj o tome da bivši aerodrom Tempelhof ostane bez izgradnje – nedjeljni referendum o klimi bio bi pravno obavezujući za vladu u Berlinu.

Uz većinu pozitivnih glasova, inicijativi je bilo potrebno najmanje 608.000 glasova “za” kako bi rezultati bili obavezujući.

Ali do 20:40 bilo je nešto manje od 441.000 glasova za.

Kao grad od četiri miliona ljudi, s malo obnovljivih izvora energije u blizini ili geotermalnog grijanja, Berlinu nedostaje ono što je potrebno da bi taj cilj bio ostvariv, rekao je Bernd Hirschl iz Berlinskog instituta za istraživanje ekološke ekonomije.

Ipak, referendum je bio način da se oživi rasprava o klimatskoj politici i promjenama koje ljudi moraju prihvatiti kako bi postigli klimatsku neutralnost bez obzira na rokove, rekao je Hirschl za Reuters.

“Jer nije riječ o 2030. godini. Radi se o pitanju želimo li političarima poslati signal ili ne”, dodao je.