Stoltenberg upozorio Kinu da ne isporučuje oružje Rusiji

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u utorak Peking da ne isporučuje Moskvi smrtonosno oružje, dok su se čelnici Rusije i Kine sastali u Moskvi na razgovorima.

“Nismo vidjeli nikakve dokaze da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znakove da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje kineske vlasti razmatraju u Pekingu”, rekao je on na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u Briselu, prenosi Hina.

“Kina ne bi trebala pružati smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo podržavanje ilegalnog rata”, dodao je.

Stoltenberg je istakao da NATO sada ne smatra mogućim da ima smislen dijalog s Rusijom i dodao da ne vidi mogućnost za takve kontakte dok traje rat u Ukrajini, prenosi Tanjug.

‘Brže ojačati ulaganja u odbranu’

”Vijeće Rusija – NATO bilo je važno oruđe za pokušaje Alijanse da uspostavi normalan dijalog s Rusijom”, kazao je on i napomenuo da u sadašnjim uvjetima nije moguće koristiti ovaj mehanizam.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski Xi Jinping počeli su u utorak razgovore u Kremlju, na samitu posebno posvećenom sukobu u Ukrajini i sve bližim bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve.

U ponedjeljak već su imali “neformalni” sastanak, koji je trajao više od četiri sata.

Stoltenberg je rekao da je sedam od 30 zemalja NATO-a ispunilo prošle godine cilj izdvajanja za odbranu od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pozivajući saveznike da brže ojačaju ulaganja u odbranu.

Nije spominjao o kojim se zemljama radi, ali je uputio novinare na NATO godišnji izvještaj, koji će biti objavljen kasnije u utorak.

“Nema sumnje da moramo učiniti više i to moramo učiniti brže. Tempo koji imamo kada je riječ o povećanju izdvajanja za odbranu nije dovoljno visok… U oopasnijem svijetu moramo više ulagati u odbranu.”

‘Pogoršana sigurnosna situacija’

Na samitu u Walesu 2014. godine čelnici NATO-a složili su se da će u roku od deset godina potrošiti najmanje dva posto svog BDP-a na odbranu.

Ta je odluka tada bila reakcija na ono što se smatralo značajnom pogoršanom sigurnosnom situacijom u Evropi, nekoliko mjeseci nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krim.

Gotovo deset godina nakon obećanja u Walesu i godinu nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO saveznici su prije nekoliko sedmica pokrenuli rasprave o tome kako prilagoditi cilj izdvajanja.

Odluka se očekuje na samitu NATO-a u Litvaniji u julu, a Stoltenberg je rekao da vidi cilj od dva posto BDP-a kao donju, a ne gornju granicu u budućnosti.