Rat u Iraku do sada koštao SAD 2.900 milijardi dolara

Gotovo svaki rat počinje naizgled jasnim povodom, uz optimistične procjene njegovih rezultata, trajanja i troškova.

To je bio slučaj i sa ratom u Iraku 2003. godine, koji je SAD pokrenuo pod optužbom da Bagdad proizvodi i skladišti oružje za masovno uništenje.

Takve tvrdnje su se kasnije pokazale kao neistinite.

Administracija tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha bila je ubijeđena, u šta je uvjeravala američki narod i svijet, da će rat ostaviti mali broj civilnih i vojnih žrtava i da će dovesti do brze “pobjede”.

Nakon toga će uslijediti rekonstrukcija i transformacija Iraka u demokratsku državu, koju će ostaviti s boljom infrastrukturom.

Međutim, prema onome što je dokumentirano u projektu “Troškovi rata”‘ na Univerzitetu Brown, ove optimistične pretpostavke ne prate spiskovi poginulih, visoki i konstantni troškovi i razaranje u toj regiji.

Broj žrtava i mrtvih premašio četvrt miliona

Projekat “Troškovi rata” (Costs of War) Univerziteta Brown periodično ažurira studiju o troškovima rata u Iraku.

Najnovije ažuriranje pokazuje da je rat američku blagajnu do sada koštao oko 2.890 milijardi dolara, ili skoro 26.000 dolara po svakom federalnom poreznom obvezniku.

Pored toga, broj žrtava i mrtvih premašio je četvrt miliona ljudi, uglavnom iračkih civila.

Budžet za ratove SAD-a sastoji se od direktnih troškova za vojnu potrošnju na operacije Ministarstva odbrane i pomoćne poslove State Departmenta.

Tu su i dodatni troškovi, uključujući budžetska sredstva za medicinsku brigu i invalidsku zaštitu za veterane.

Procjenjuje se da ukupni troškovi do sada iznose 1.790 milijardi dolara, a to ne obuhvata sredstva potrebna za fiskalnu 2024. godinu.

Ako se uračunaju budući troškovi za medicinsku brigu i invalidsku zaštitu za veterane, ovi troškovi će iznositi 2.893 milijardi dolara.

Navedeni broj ne uključuje američku potrošnju za pomoć i troškove rekonstrukcije.

Troškovi američke invazije na Irak, prema procjenama Univerziteta Brown, iznose 2.893 milijardi dolara, a podijeljeni su na sljedeći način:

Ukupni budžet Pentagona za rat u Iraku i borbu protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) iznosi 862 milijarde dolara.

Američki javni dug se povećao na 123 posto BDP-a

Ukupno povećanje troškova Pentagona (2002-03) iznosi 406 milijardi dolara.

Ukupna izdvajanja Ministarstva vanjskih poslova prema Iraku iznosi 62 milijarde dolara.

Ukupna vrijednost kamate na rashode Pentagona iznosi 230 milijardi dolara.

Ukupni troškovi liječenja ranjenika u ratu do kraja 2022. iznose 233 milijarde dolara.

Ukupni troškovi rata u Iraku bez troškova liječenja ranjenika i budućih vojnih penzionera iznose 1,8 milijardi dolara.

Vrijednost budućih obaveza za liječenje ranjenika je 1,1 milijardu dolara.

Ukupno (ne sadrži vrijednost uobičajenih boračkih naknada) 2.893 milijardi dolara.

Prema vladinim podacima, uoči invazije na Irak prije 20 godina američki javni dug iznosio je oko 6.400 milijardi dolara, ili 39 posto američkog bruto nacionalnog proizvoda (BDP).

Dvadeset godina nakon invazije američki javni dug se povećao na oko 23.000 milijarde dolara, ili 123 posto BDP-a za 2022. godinu.

Povećana potrošnja na rat u Iraku rezultirala je gubitkom alternativnih mogućnosti za američku ekonomiju, koja nije imala koristi od javne infrastrukture, kao što su putevi, škole i infrastrukturni projekti, nasuprot koristi koju je imala vojna industrija.

Broj poginulih u američkoj vojsci dostigao 4.599

Vrijedi napomenuti da je planove predsjednika Joea Bidena, koji teže oživljavanju, održavanju i razvoju američke infrastrukture, odobrio Kongres, a iznosili su 1.300 milijardi dolara, odnosno manje od polovine troškova rata u Iraku.

Biden je naveo da će infrastrukturni plan osigurati pitku vodu bez olova u više od 400.000 škola i vrtića, kao i izrazito brzi internet “za sve po najnižim cijenama”.

Podržat će se i ulaganja u električne automobile, promijeniti metode transporta u zemlji, smanjiti stopa zagađenja na putevima, izvršiti modernizacija željeznica i ubrzati željeznički transport.

Potpuno sagledavanje troškova u proteklih 20 godina rata u Iraku uključuje i ljudske gubitke, jer su hiljade iračkih, sirijskih, američkih i stranih vojnika ubijeni i ranjeni, pored direktnog stradanja civila i boraca u dvije ratne zone (Irak i Sirija).

Procjene projekta “Troškovi rata” govore o velikom broju poginulih i žrtava tokom borbi protiv ISIL-a u Siriji, a smatraju se indirektnim rezultatom američke invazije na Irak.

Prema podacima Univerziteta Brown, u periodu od marta 2003. do marta 2023. godine broj poginulih u američkoj vojsci dostigao je 4.599 osoba, a broj poginulih civilnih službenika Pentagona 15.

Broj stradalih američkih kontraktora dostigao je 3.669 osoba.

Univerzitet je procijenio da broj civilnih žrtava u Siriji i Iraku iznosi oko 349.000 ljudi tokom navedenog perioda.

Više od 15 miliona reselejnih u Iraku i Siriji

Broj stradalih novinara u dvije zemlje je 357.

Međutim, postoji danak poznat kao “indirektna smrt” uslijed raseljavanja, teškog pristupa sigurnoj vodi za piće, nedostatka zdravstvene zaštite i širenja bolesti koje se mogu spriječiti, uprkos poboljšanju nekih zdravstvenih pokazatelja u Iraku, što se odnosi i na smrtnost novorođenčadi i djece.

Međutim, više od sedam miliona stanovnika Iraka i Sirije su i dalje izbjeglice, a skoro osam miliona osoba je interno raseljeno u ove dvije zemlje.

Izvještaj se nije detaljnije osvrtao na ono što je dovelo do ovakvog egzodusa i raseljavanja, niti je to, u najmanju ruku, povezivao s krizom u Siriji, izuzev s borbom protiv ISIL-a.

Zapravo, još uvijek se ne može izračunati koliki su ukupni troškovi američkog rata u Iraku i Siriji, jer američke snage nastavljaju s napadima na ISIL sa kopna i iz zraka.

Godine 2022. američke snage izvele su 313 misija protiv ove organizacije, 122 u Siriji i 191 u Iraku.

Šteta na lokalnoj infrastrukturi i ekološke posljedice, uključujući emisije stakleničkih plinova (koje uzrokuju globalno zagrijavanje) povezane s ratom, nastavit će se još dugo.

Borbe se nastavljaju, iako sporijim tempom

Procjena Univerziteta Brown ukazuje na visoku ekološku cijenu rata koju podnosi Irak, poput emisija od 98 do 122 miliona metričkih tona ekvivalenta ugljen-dioksida (MMTCO2e) iz američkih vojnih operacija u periodu između 2003. i 2021. godine u ratnoj zoni.

Prilikom pokretanja rata obećavano je da će Irak biti oslobođen od “terorizma”, koji će teško moći pronaći uporište u toj zemlji.

Prema tvrdnjama pojedinih, uspon ISIL-a se može, bar djelimično, pripisati razaranju koje je izazvao rat u Iraku.

Bivši američki predsjednik Barack Obama rekao je, tokom intervjua 2015. godine, da je “ISIL direktan rezultat organizacije mreže Al-Kaida u Iraku, koja je proizašla iz naše invazije. To je primjer nenamjernih posljedica, zbog čega bi općenito trebali ciljati prije nego što pucamo.”

Dvadeset godina nakon invazije na Irak borbe se nastavljaju, iako sporijim tempom, budući da je Bidenova administracija tražila skoro 400 miliona dolara za finansiranje borbe protiv ISIL-a za fiskalnu 2024. godinu.