Al Jazeera Forum o implikacijama rusko-ukrajinskog rata na Bliski istok

Piše: Mohammed al-Sayed

Doha – Uloge država na Bliskom istoku varirale su u odnosu na rusko-ukrajinski rat između vojne podrške jednoj od dviju strana i traganja za političkim dogovorom s ciljem okončanja sukoba, čije su se političke i ekonomske posljedice prelile dalje od zemalja koje graniče s dvije zaraćene strane.

Sudionici četvrte sesije u okviru aktivnosti 14. Al Jazeera Foruma, koja je održana pod nazivom “Rat i Bliski Istok: implikacije rata u svjetlu različitih regionalnih uloga”, složili su se da su regionalne sile na Bliskom istoku igrale različite uloge i da su bile uključene u ovu globalnu krizu u različitim oblicima, te kako im je ona donijela različite dobitke.

Sudionici sesije su se osvrnuli i na istaknutu ulogu Turske u ovoj krizi, bilo na bojnom polju ili u posredovanju, zbog čega se smatra najvećim dobitnikom u sukobu. Također se raspravljalo i o ulozi Irana koji je, kako se čini, bio na strani Rusije u ovom ratu, što je povećalo napetosti u odnosima te države sa Zapadom. Što se tiče Izraela, on pokušava ostvariti utjecajnu ulogu u sukobu kako bi ojačao svoje regionalne i međunarodne saveze a da ne naruši povijesne odnose sa svojim saveznikom Rusijom.

Uloga Turske

Ismail Numan Telci, vanredni profesor na turskom Univerzitetu Sakarya, objašnjava da je ruski rat protiv Ukrajine izazvao veliki šok za međunarodnu zajednicu, jer svijet nije bio spreman za ovu krizu u trenutku kada se oporavljao od pandemije korona virusa.

Telci je dodao da Turska ima bliske trgovinske odnose s Rusijom te kako u isto vrijeme radi na poboljšanju svojih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropom. Napominje da se trenutni sukob mogao negativno odraziti na Ankaru da nije uspjela dobro upravljati svojim odnosima sa Zapadom u vezi s ovim pitanjem.

Telci je objasnio da je Ankara, kada je u pitanju njen pristup ovom pitanju, usvojila tri dinamike u suočavanju s rusko-ukrajinskim ratom, a ogledaju se u tri glavne tačke: odbrana i naoružanje, posrednički napori i inicijative koje je pokrenula. Pojašnjava da je rat mogao samo donijeti koristi Turskoj, a ne obrnuto, što pripisuje zapadnim sankcijama nametnutim Rusiji koja će se u ekonomskom i trgovinskom smislu morati okrenuti Ankari.

Turska je imala i još zastupa isti stav kada je u pitanju protivljenje ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali i dalje nastoji igrati ulogu posrednika u pregovorima i zaustavljanju neprijateljstava.

Interesi Irana

S druge strane, dr. Fuad Izadi, vanredni profesor na Fakultetu za međunarodne studije Univerziteta u Teheranu, smatra da je rat protiv Ukrajine ubrzao prelazak na multipolarni svijet u međunarodnim odnosima, zbog čega je nemoguće razmišljati o normalnim odnosima između Rusije i Zapada.

Izadi je dodao da je rusko-ukrajinski rat išao u prilog Iranu u svjetlu američkih sankcija njegovoj zemlji, pogotovo jer Iranci više vole živjeti u multipolarnom svijetu nego u svijetu koji kontroliraju Sjedinjene Američke Države.

Dodao je da je rat, unatoč prilikama i izazovima koje je donio Iranu, generalno produbio saradnju Teherana i Moskve na ekonomskom planu. Ekonomska i politička izolacija potaknula je Rusiju i Iran na daljnje jačanje međusobne saradnje, kako je rekao.

Izadi je objasnio da je Iran jedna od zemalja u regiji koja je pokušala iskoristiti prilike koje je pružio rusko-ukrajinski rat. Rat je zasigurno ostavio posljedice na njegovu zemlju, ako se uzmu u obzir odnosi između Moskve i Teherana. Neke od njih su se pokazale kao prilika za njegovu zemlju, dok su druge dolazile kao izazov.

Naglasio je da je iransko stajalište o sukobu bilo jasno iz više situacija, poput neosuđivanja Rusije i proglašavanja Rusije i Ukrajine odgovornima za rat. Osim toga, Iran je osudio politike Zapada prema pojedinim zemljama, posebno politike Sjevernoatlantskog saveza (NATO).

Palestinsko pitanje

Kada je riječ o refleksiji rusko-ukrajinskog rata na palestinsko pitanje, Honaida Ghanim, istraživačica specijalizirana za političku sociologiju, smatra da zapadnjačko suočavanje s reperkusijama rata daje jasnu sliku ne samo o dvostrukim standardima, već i o tome ko zaista odlučuje o standardima i oduzima ih. “Ovdje je bavljenje pitanjem suprotstavljanja ruskoj okupaciji sasvim drugačije u odnosu na način na koji se tretira pitanje otpora izraelskoj okupaciji”, prokomentirala je.

Ghanim je rekla da je ratna atmosfera u Ukrajini doprinijela, iako privremeno, padu interesa za palestinsko pitanje, budući da je pažnja usmjerena isključivo na sukob u Ukrajini. Palestinsko pitanje je ostavljeno postrani i na njega se može vratiti tek kad se situacija rasplamsa kako bi se požari ugasili, kako je rekla.

Ironično, dodala je, Izrael pokušava igrati ulogu posrednika između dviju strana u sukobu, kao i izvući korist iz rata tako što privlači jevrejske imigrante iz Ukrajine. Također, koristi svoj utjecaj i vrši pritisak na neke zemlje da odbiju primiti ukrajinske Jevreje kako bi ih naveo da odu u Izrael. U isto vrijeme, nastoji sačuvati svoje historijske odnose s Rusijom.

Što se tiče palestinske uloge, naglasila je da Palestinske vlasti trebaju imati pozitivnu korist od ruskog rata protiv Ukrajine, naročito kroz pravljenje paralele između izraelske okupacije palestinskih teritorija s okupacijom Ukrajine, tražeći od međunarodne zajednice da ne primjenjuje dvostruke standarde.

Honaida Ghanim je pozvala da se rusko-ukrajinski rat iskoristi indirektno za osmišljavanje inicijativa za aktiviranje palestinskog pitanja, što treba učiniti na kvalitetan način koji bi vodio ponovnom razmatranju palestinskog pitanja, posebno s uzavrelom situacijom na palestinskim ulicama kao rezultat izraelske prakse i kršenja prava.