Najubojitija sila za suprotstavljanje Kini: Američke vojne baze u Indo-Pacifiku

Američke snage drže oko 835 vojnih baza u više od 80 zemalja svijeta.

Vojni avioni u američkoj zračnoj bazi Yokota u Japanu (Getty)

Piše: Mahmoud Adam

Tokom Foruma nacionalne odbrane ‘Ronald Reagan’, održanog u Kaliforniji u decembru, američki ministar odbrane Lloyd Austin ustao je i izjavio pred prisutnima da Sjedinjene Američke Države (SAD) grade “još smrtonosniju” silu u Indo-Pacifiku te da neće dopustiti Kini da dominira tom regijom.

U jasnijem i detaljnijem govoru, američki ministar je rekao da je Kina jedina zemlja koja ima sve veću volju da preoblikuje svoju regiju i međunarodni poredak u skladu s onim što joj odgovara te kako Washington “neće dopustiti da se to dogodi”.

Prema Pentagonovoj definiciji vojne baze, to je “bilo koja određena geografska lokacija na kojoj postoje pojedinačne parcele ili posebni objekti koji su pod jurisdikcijom, u vlasništvu ili su iznajmljeni od nekog sektora Ministarstva odbrane u ime Sjedinjenih Američkih Država.”

U ovom izvještaju ćemo se pozabaviti pitanjem američke vojne prisutnosti u regiji, koja okružuje Kinu i njene susjede, poznatoj kao Indo-pacifička regija.

Raspoređivanje oko Kine

Američke snage drže oko 835 vojnih baza u više od 80 zemalja svijeta, a misije tih baza variraju između izvršavanja direktnih vojnih dužnosti, podrške ili pružanja pomoći.

U Japanu se nalazi 120 američkih vojnih baza s gotovo 50.000 vojnog osoblja, po čemu zauzima prvo mjesto u svijetu. Potom slijedi Njemačka sa 119 baza, a zatim Južna Koreja koja ima 73 baze.

Amerika naglašava da jača svoje vojno prisustvo oko Kine, što se može uočiti i u objavljenoj strategiji nacionalne sigurnosti u kojoj je Kina klasificirana kao najopasniji geopolitički izazov, dok je Rusija klasificirana kao “hitna sigurnosna prijetnja.”

Washington ne skriva svoje korake u tom pogledu, pa je tako nedavno potpisao ugovor o izgradnji četiri nove vojne baze na Filipinima. To je geografski najbliže područje Tajvanu, čija se udaljenost procjenjuje na 1.200 kilometara.

Otoci u Tihom i Indijskom okeanu su se, također, pretvorili u bure baruta koje se puni rekordnom brzinom, budući da Peking i Washington gomilaju ogroman broj vojnih baza te oružja različitih vrsta.

Američka komanda na Indo-Pacifiku

Ovo područje se prostire na otprilike polovini Zemljine površine, a obuhvata područje voda uz zapadnu obalu SAD-a do zapadne granice Indije, te od Antarktika do Sjevernog pola.

Američka indo-pacifička komanda ima na raspolaganju 375.000 vojnika i civilnog osoblja u regiji.

Ona, prema internetskoj stranici Američkog ministarstva odbrane, nadgleda četiri vojne komande, a to su:

  • Američka pacifička flota
  • Američke zračne snage na Pacifiku
  • Američka vojska na Pacifiku
  • Američka mornarica na Pacifiku

Kada je riječ o američkoj Pacifičkoj floti, raspolaže s gotovo 200 brodova, uključujući pet nosača aviona, oko 1.100 ratnih aviona i više od 130 hiljada marinaca i civilnog osoblja.

Broj snaga Korpusa marinaca na Pacifiku, koji uključuje dvije mornaričke izvidničke divizije, iznosi oko 86 hiljada vojnika, a raspolaže sa 640 aviona.

Američke Zračne snage na Pacifiku uključuju oko 46.000 vojnog i civilnog osoblja te više od 420 aviona.

Snage američke vojske na Pacifiku raspolažu s gotovo 106.000 vojnika i više od 300 aviona.

Valja napomenuti da snage u sastavu Komande imaju više od 1200 pripadnika Specijalnih snaga.

Broj civilnih zaposlenika Ministarstva odbrane SAD-a u oblasti Indo-pacifičke komande iznosi oko 38.000 osoba.

Japan

U Japanu se nalazi najveći broj američkog vojnog osoblja. Američke Zračne snage dopremile su desetke helikoptera, taktičkih borbenih letjelica te letjelica za nadzor u svoje vojne baze rasute po zemlji.

Najvažnije baze:

  • Baza Futenma na otoku Okinawa: baza za Korpus marinaca koja raspolaže jednim brojem osmatračkih i špijunskih aviona i skupinom borbenih aviona.
  • Zračna baza Kadena: najveća američka zračna baza u Tihom okeanu, koja se naziva i okosnicom u Tihom okeanu.
  • Zračna baza Misawa na otoku Honshu: to je zajednička baza između Japana i Sjedinjenih Američkih Država, te baza za kontrolu svemira.
  • Baza Torii na Okinawi: pripada američkoj vojsci i to je ključna stanica u Japanu.
  • Mornarička baza Atsugi u Kanagawi: najveći objekat američke mornarice u Tihom oceanu i prvi američki pomorski objekat u Japanu.
  • Baza Misawa zračnih snaga u sastavu mornarice na otoku Honshu: u ovoj bazi su stacionirane i zračne snage. To je baza za podršku, streljivo, gorivo i obavještajna stanica.

Južna Koreja

Većina američkih baza u Južnoj Koreji su zračne baze i kampovi za Korpus marinaca, od kojih su najvažnije:

  • Zračna baza Kunsan: na obali Žutog mora, nalazi se pod komandom zračnih snaga, a udaljena je 150 milja od Seula.
  • Kamp Carroll: u vojnom kampu je stacionirano 1200 američkih vojnika i jedan broj korejskih unutar američke vojske KATUSA. U kampu je smješteno i civilno osoblje Američkog ministarstva odbrane.
  •  Kamp Humphreys: najveća američka baza po veličini i broju osoblja na svijetu, smještena je 54 milje od glavnog grada Seula, u regiji Pyongtaek, na površini od 14,7 miliona kvadratnih metara.
  • Kamp Stanley: nalazi se u blizini demilitarizirane zone između dvije Koreje i smatra se dijelom kampa Crveni oblak te je povezan s glavnim gradom Seulom.
  • Kamp Casey: vojni kamp specijalnih snaga kojim trenutno komanduje američka 2. pješačka divizija. Jedna je od glavnih baza korištenih tokom Korejskog rata u kontranapadima protiv kineske dobrovoljačke vojske.
  • Yongsan: To je jedna od najvažnijih američkih baza u Južnoj Koreji.

Filipini

Filipini su konačno pristali dopustiti američkoj vojsci da pojača svoje vojno prisustvo u zemlji, gdje su uspostavljene četiri nove vojne baze.

Dvije strane su se složile proširiti sporazum o pristupu vojnim bazama prema Sporazumu o poboljšanoj odbrambenoj suradnji (EDCA), potpisanom 2014. godine, prema kojem se dozvoljava povećanje broja američkih vojnika, aviona i brodova u filipinskim vojnim bazama, kao i izgradnja skladišta goriva i opreme.

Guam je postao jedno od najjačih američkih uporišta (Reuters)

EDCA sporazum je glavni stup savezništva između Sjedinjenih Američkih Država i Filipina, a američka vojska je 2016. godine na osnovu sporazuma dobila pet objekata, a to su:

  • Zračna baza Antonio Bautista: Smještena u blizini glavnog grada Provincije Palawan, otoka koji ima strateški položaj jer se nalazi u blizini spornih otoka Spratly u Južnom kineskom moru.
  • Zračna baza Basa: Zračna baza nalazi se u Pampangi, oko 40 milja sjeverozapadno od filipinske prijestolnice Manile, a u osnovi su je izgradile Zračne snage američke vojske prije Drugog svjetskog rata.
  • Fort Magsaysay: u Nueva Eciji na otoku Luzon, jedan od najvećih vojnih objekata na Filipinima i jedan od primarnih kampova za obuku filipinske vojske.
  • Zračna baza Lumbia: Zračna baza se nalazi na južnom otoku Mindanao i ima civilni aerodrom.
  • Zračna baza Mactan Benito Ebuen u Cebuu.

Singapur

Američke snage nalaze se u objektu Sembawang u Singapuru, koji je baza za podršku Indopacifičkoj floti. Jedna je od novoosnovanih baza, jer je uspostavljena 1992. godine.

U septembru 2020. Singapur i Sjedinjene Američke Države potpisali su amandman na izvorni Memorandum o razumijevanju iz 1990. u vezi s korištenjem vojnih objekata u Singapuru.

Prema obnovljenom sporazumu, SAD će imati pristup objektima pomorske i zračne baze u Singapuru do 2035. godine.

Kambodža, Indonezija i Tajland

Prema internetskoj stranici World Beyond War, koja poziva na prestanak ratova, u ovim zemljama se nalaze pojedine lokacije koje se, prema Pentagonovoj definiciji, ubrajaju u američke vojne baze.

Vojna baza Guam

Guam je jedan od najmanjih naseljenih otoka Sjedinjenih Američkih Država u Tihom okeanu, a postao je i jedno od najutvrđenijih uporišta američke vojske.

Guam je okosnica američkog odbrambenog fronta u Tihom okeanu te baza za slanje američke vojske prema Kini, Japanu, dvjema Korejama i Tajvanu.

Sve grane američkih oružanih snaga postavile su svoje baze na malom otoku, a u tome ih spaja zajednički cilj: obuzdavanje kineskog uspona.

Zračne snage SAD-a smještene su u zračnoj bazi Andersen u Guamu.

Baza je dom 36. krila zračnih snaga i zauzima gotovo 18.000 hektara prostora te prima do 193 zrakoplova.

Zračne snage SAD-a su glavni korisnici otoka kao uporišne stanice, kako za snage koje djeluju u okolnom području, tako i za avione-tankere koji pomažu da se avioni koji prelaze golemi Tihi okean dopune gorivom u zraku.

Kada je riječ o američkoj mornarici, ona je uspostavila svoju pomorsku bazu u luci Apra u Guamu, koja je najudaljenije sidrište za američke snage na zapadu zemlje.

Havaji

Na američkim Havajskim otocima, gdje je sjedište američke Pacifičke komande, nalazi se otprilike 40.000 vojnog osoblja koje pokriva oko polovine Zemljine površine, uključujući cijelu Azijsko-pacifičku regiju.

Sedma flota

Sedma flota, sa sjedištem u Japanu, predstavlja mornaricu koja ima najveće prisustvo, s približno 50 do 70 brodova i podmornica, 140 aviona i gotovo 20.000 mornara širom Indo-pacifičke regije.

Flotu čini 14 razarača i ratnih brodova, od kojih su neki naoružani za presretanje balističkih raketa, dalekometnih Tomahawk raketa i protivzračnih raketa. Tu je i otprilike 12 podmornica na nuklearni pogon.

Izvor: Al Jazeera