HRW: Egipatskim disidentima se odbijaju zahtjevi za lične dokumente

Egipatske vlasti sistematski su uskratile desecima disidenata i aktivista koji žive u inostranstvu da pristupe ili obnove svoje lične dokumente, kako bi na njih izvršili pritisak da se vrate u Egipat, otkrio je Human Rights Watch (HRW).

U izvještaju objavljenom u ponedjeljak, organizacija za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku rekla je da je odbijanje vlasti da disidentima u inostranstvu daju rodne listove ili produže bitne dokumente, uključujući pasoše i lične karte, imalo za cilj izvršiti pritisak na njih da se “vrate gotovo sigurnom progonu u Egiptu”.

HRW poručuje da je nemogućnost ljudi da pristupe tim dokumentima kršenje njihovih temeljnih prava, jer potkopava njihovu mogućnost da putuju, žive, rade legalno i pristupe zdravstvenoj pomoći i obrazovanju.

“Vlada predsjednika Abdela Fattaha el-Sisija zavrće vijke na disidentima u inostranstvu, uskraćujući im osnovne identifikacijske dokumente”, rekao je Adam Coogle, zamjenik direktora za Bliski istok i Sjevernu Afriku u HRW-u.

Masovno gušenje sloboda

“Nakon što nije štedjela napore da slomi domaću opoziciju i javno nezadovoljstvo putem masovnih hapšenja, nepoštenih suđenja i neobuzdanog mučenja u pritvoru, Vlada pojačava napore da kazni i ušutka one u inostranstvu”, dodao je.

Od kada je bivši predsjednik Mohamed Morsi smijenjen državnim udarom u julu 2013. godine, Sisi je nadgledao masovno slamanje neistomišljenika u zemlji.

Brutalno gušenje natjeralo je desetke hiljada egipatskih disidenata da žive u egzilu, navodi se u izvještaju.

Izvještaj se temelji na intervjuima sa 26 egipatskih disidenata, novinara i advokata koji žive u Evropi, Aziji i Africi te na dokumentima, uključujući pisanu prepisku, pasoše i službene obrasce koji se odnose na neke od njihovih slučajeva.

Niko od intervjuiranih ljudi nije dobio službenu pismenu odbijenicu za zahtjeve, ali nekima su dužnosnici rekli da se vrate u Egipat kako bi riješili probleme “sa sigurnosnim agencijama”, uprkos tome što većina protiv njih nije pokrenula krivične postupke, navodi se u izvještaju.

Egipatske vlasti nisu odgovorile na zahtjev za komentar.

Dodatni izazovi u Turskoj

Prema izvještaju, disidenti u Turskoj suočavaju se s više izazova, jer je egipatski konzulat u Istanbulu “praktično zatvorio vrata za Egipćane od 2018. godine”, a sagovornici su rekli da prihvata samo zahtjeve putem Facebooka.

Nakon godina političkog animoziteta, Kairo i Ankara su se posljednjih godina približili, zbog čega se velika grupa egipatskih disidenata u Turskoj osjećala nesigurno.

“Ja sam igračka u političkom takmičenju”, rekao je 29-godišnji muškarac koji živi u Turskoj.

Kazao je da su ga egipatske sigurnosne vlasti uhapsile i mučile dva puta prije nego što je otišao u julu 2016. godine i kasnije nije mogao obnoviti pasoš.

Mona T., 32-godišnja žena koja je sa sinom i mužem otišla iz Egipta u Tursku u augustu 2013. godine, pokušala je podnijeti zahtjev za novi pasoš u egipatskom konzulatu u Istanbulu 2019. godine, nakon što joj je pasoš ukraden.

Nakon 18 mjeseci, službenik Konzulata rekao joj je da sigurnosne agencije u Egiptu žele da se vrati u Egipat, navodi se u izvještaju.

Od tada nije mogla obnoviti svoju boravišnu dozvolu u Turskoj i suočavala se s višestrukim poteškoćama, uključujući moguću deportaciju i gubitak pristupa zdravstvenom osiguranju supruga, uprkos tome što joj je dijagnosticirana autoimuna bolest.

Pritisak na kritičare

Mohamed Mohey, voditelj televizijskih vijesti koji je napustio Egipat nakon masakra u Rabai 2013. godine, kada su vladine snage ubile najmanje 1.000 protuvladinih demonstranata, kaže da od 2016. godine nije mogao obnoviti pasoš u egipatskom konzulatu u Istanbulu.

“Dužnosnici su mu na kraju rekli da su sigurnosne agencije blokirale njegove aplikacije i da se mora vratiti u Egipat”, piše u izvještaju.

Mučio se s finansijskim transakcijama i nije mogao vidjeti sedmogodišnju kćer kojoj je 2020. godine zabranjen ulazak u Tursku na pet godina zbog prekoračenja vize.

Prema riječima grupa za ljudska prava, egipatske vlasti su, također, ciljale na desetke rođaka disidenata u Egiptu hapšenjima, pretresima kuća, ispitivanjima i zabranom putovanja.

Godine 2019. je tadašnja ministrica emigracije i egipatskih iseljenika Nabila Makram rekla grupi Egipćana u Kanadi: “Svako ko kaže ijednu riječ o našoj zemlji bit će sasječen.”