Mediji: Ratni dvoboji dronova na ukrajinskom nebu

I Rusija i Ukrajina uveliko koriste bespilotne letjelice za prikupljanje obavještajnih podataka, izviđanje i vođenje artiljerijske vatre, piše ‘The Economist’.

Flote bespilotnih letjelica presretača mogu biti rješenje za masovne ruske napade dronovima (Reuters)

Tokom Prvog svjetskog rata na nebu su se sukobljavali borbeni avioni, a danas se iznad Ukrajine odvija nova vrsta borbe – između dronova, piše The Economist.

List podsjeća da se u oktobru na društvenim mrežama pojavio video na kojem se vidi kako ukrajinska bespilotna letjelica udara u rusku, uzrokujući da se potonja sruši, dodajući da je to bio prvi poznati ratni dvoboj dronova.

Od tada su ukrajinske snage podijelile više videozapisa napada dronova na dronove.

Ruske bespilotne letjelice također napadaju ukrajinske (iako su informacije o njima oskudnije), piše The Economist.

Kako se dronovi bore i kakav bi to utjecaj moglo imati na buduće ratovanje u zraku?

I Rusija i Ukrajina uveliko koriste bespilotne letjelice za prikupljanje obavještajnih podataka, izviđanje i vođenje artiljerijske vatre.

Letjelice teške manje od kilograma

Rusija je izvela višestruke napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu često koristeći dronove Shahed-136, koje je isporučio Iran.

Velike vojne bespilotne letjelice ove vrste brojčano su nadmašene malim, jeftinim potrošačkim modelima, poznatim kao kvadkopteri – od kojih su neki sami postali improvizirani bombarderi.

Borbe dronovima u Ukrajini do sada su bile improvizirane.

Modeli koji se koriste za obaranje neprijateljskih bespilotnih letjelica obično lete brzinom 72 kilometra na sat i teški su manje od kilograma, što ih čini presporim za hvatanje velikih bespilotnih letjelica i prelaganima da im nanesu veliku štetu.

Ali, ukrajinske snage uskoro će imati pristup namjenski izgrađenom sistemu koji može nanijeti daleko veću štetu.

MARSS, odbrambeni startup sa sjedištem u Monaku, šalje svoje presretače bespilotnih letjelica: njihovi umreženi senzori detektiraju nadolazeće neprijateljske bespilotne letjelice i lansiraju protunapadne dronove sa zemlje, koji koriste vještačku inteligenciju za prepoznavanje, praćenje i napad na ciljeve bez ljudske pomoći.

Također mogu gađati veće mete, kao što je bespilotna letjelica Shahed-136.

Ljudima ostaje ‘uloga promatrača’

Njihova cijena nije poznata, ali gotovo sigurno su znatno jeftiniji od projektila.

Ukrajina i Rusija nisu jedine zemlje koje slijede ovu tehnologiju.

Anduril, američki tehnološki startup, nudi presretač drona sličan MARSS-ovom modelu.

U januaru 2022. godine startup je dobio ugovor vrijedan gotovo milijardu dolara za opskrbu američkih oružanih snaga.

Flote bespilotnih letjelica presretača mogu biti rješenje za masovne napade dronovima, poput onih na ukrajinsku električnu mrežu.

Bespilotne letjelice bombarderi mogle bi čak dobiti pratnju borbenih bespilotnih letjelica da ih zaštite.

U zračnim bitkama u budućnosti ljudima bi se mogla prepustiti uloga promatrača.

Izvor: Agencije