Indijski zakon o terorizmu proganja muslimane koji su zatvoreni od 2020. zbog nereda u Delhiju

Saima Saleem (27), satima je čekala na klupi ispred suda u New Delhiju, očiju prikovanih za hodnik dok je čekala da se pojavi njezin otac, Mohammad Saleem Khan.

Khan (49) uhapšen je prije tri godine zbog nereda i ubistava tokom vjerskih nereda u glavnom gradu Indije, u kojima su ubijene 53 osobe – većinom muslimani. Sudovi su mu u oba slučaja dali kauciju.

Ali Khan i dalje čami u zatvoru budući da nije uspio osigurati kauciju u slučaju prema Zakonu o sprečavanju nezakonitih aktivnosti (UAPA), kontroverznom antiterorističkom zakonu koji je korišten protiv Khana i nekoliko drugih muslimana optuženih za navodno “pred -planiranje” nereda.

“Moj otac je nevin. Bio je istaknuti socijalni radnik u zajednici koji je pomagao ljudima i zbog toga je bio na meti”, rekla je Saima za Al Jazeeru dok je čekala da njezin otac stigne na sud u Karkardoomi.

“Ljudi nas sada tretiraju kao teroriste iako svi znaju da su sve te optužbe politički i društveno motivirane”, rekla je.

UAPA, koju su kritičari i grupe za ljudska prava nazvali drakonskim zakonom, izmijenjena je 2019. od strane desničarske vlade Bharatiya Janata stranke (BJP) kako bi se vlastima omogućilo da pojedinca proglase “teroristom” i zatvore ga bez suđenja mjesecima, ponekad i godinama. Ranije je oznaka “terorist” bila rezervirana samo za grupe ili organizacije.

Vlada je prošle godine obavijestila parlament da je gotovo 4.700 ljudi uhapšeno prema zakonu između 2018. i 2020, ali je samo 149 proglašeno krivima – stopa osuda od gotovo 3 posto.

Policija je uhapsila najmanje 18 muslimana, uključujući studentske vođe i aktiviste poput Khalida Saifija, Umara Khalida i Mirana Haidera, prema UAPA-i, navodeći “veću zavjeru” za stvaranje vjerskih napetosti – što su pravni stručnjaci i stručnjaci za ljudska prava oborili.

“Razlog zašto su ovi ljudi još uvijek u zatvoru uprkos tome što su optužbe odbačene na toliko osnova je taj što su optuženi prema drakonskom zakonu kao što je UAPA koji se naziva antiterorističkim zakonom, ali se uvijek koristio za suzbijanje neslaganja”, rekla je za Al Jazeeru aktivistica za prava Kavita Krishnan.

“Prema ovom zakonu, teško je dobiti kauciju pa policija samo treba optužiti ljude prema UAPA-i i odgoditi suđenje govoreći da istražuju i tako ćete vjerovatno ostati u zatvoru mnogo godina”, rekla je.

Policija ‘selektivno cilja’ na muslimane

Saleemova tvrdnja da se policijska istraga nereda u Delhiju vodi na vjerskoj osnovi nije izoliran glas.

Kritičari i nekoliko međunarodnih organizacija za ljudska prava optužilo je indijske vlasti da su podmetnuli članovima muslimanske zajednice za poticanje nasilja, koje je izbilo nakon što su desničarske hinduističke grupe ciljale na mirne proteste protiv nedavno uvedenog zakona o državljanstvu.

Zakon o izmjenama i dopunama o državljanstvu (CAA) omogućio je nemuslimanima iz indijskih susjednih zemalja da dobiju indijsko državljanstvo ako stignu u Indiju prije decembra 2014. Kritičari su rekli da zakon krši sekularni ustav Indije, a stručnjaci Ujedinjenih naroda nazvali su ga “temeljno diskriminirajućim”.

Usvajanje zakona izazvalo je proteste bez presedana među indijskim muslimanima, a epicentar su bili uglavnom ženski protesti u Shaheen Baghu u New Delhiju. U međuvremenu, nekoliko čelnika BJP-a održalo je zapaljive govore – čak i prijeteći nasiljem – i pozvalo na nasilno rastjerivanje protestanata.

Nemiri koji su uslijedili, a koje su mnogi kritičari vlade nazvali antimuslimanskim pogromom, doveli su do rasprostranjenog uništavanja imovine i raseljavanja hiljada ljudi, uglavnom muslimana, u sjeveroistočnom dijelu glavnog grada Indije. Džamije, kuće i poslovni prostori su spaljeni i opljačkani.

“Ljudi koji su zapravo držali govore mržnje i poticali nerede, uključujući vođe BJP-a, još su uvijek na slobodi. U zatvoru nisu proveli niti jedan dan. Oni zatvoreni su muslimani koji su učestvovali u mirnim protestima protiv zakona koji je prijetio da će ih lišiti prava glasa”, rekao je aktivist Krishnan za Al Jazeeru.

Al Jazeera je stupila u kontakt s višim glasnogovornikom BJP-a u New Delhiju, ali on je odbio komentirati priču.

U izvještaju o nemirima u Delhiju, Human Rights Watch sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama rekao je da su prošle godine policijske istrage o nasilju bile “obilježene pristrasnošću, kašnjenjima, netačnostima, nedostatkom odgovarajućih dokaza i nepoštivanjem odgovarajućih procedura”.

Također, policija Delhija, koju kontrolira savezna vlada, također je optužena za nedjelovanje i selektivno ciljanje muslimana tokom nasilja. U jednom upadljivom primjeru, policajci su viđeni kako bacaju kamenje prema muslimanima zajedno s hinduističkom masom tokom nereda.

“Policija je predvodila rulju u bacanju kamenja na muslimane i uništavanju posjeda”, rekao je za Al Jazeeru muslimanski aktivist Aasif Mujtaba, koji je radio na rehabilitaciji preživjelih u neredima. “Tokom nasilja policija je bila straga štiteći izgrednike koji su divljali naprijed.”

Mnogi izgrednici priznali su medijima da im je policija pomogla u napadima na muslimane tokom nasilja. “Ovdje nismo imali dovoljno kamenja, pa je policija donijela nešto i rekla nam da ih bacimo”, rekao je muškarac za BBC u nedavnom dokumentarcu o posljedicama nasilja.

Na pitanje o optužbama, Suman Nalwa, zamjenik komesara policije za odnose s javnošću u New Delhiju, rekao je za Al Jazeeru: “Ne mogu komentirati to pitanje. Sve je u javnoj domeni. Možete provjeriti vijesti.”

Ali sudovi su policijske istrage u mnogim slučajevima nasilja u Delhiju također nazvali “farsičnima” i “bezosjećajnima”. U septembru 2021. sud u Delhiju pustio je muslimanske muškarce u slučaju pobune zbog nedostatka dokaza i “propusta istražnih tijela da provedu odgovarajuću istragu”. Mjesec dana kasnije sudija koji je donio presudu premješten je iz neprijavljenih razloga.

‘Vlada želi da šutimo’

Syed Tasneef Hussain (58) nije siguran kada će njegova 30-godišnja kći Gulfishan Fatima izaći iz zatvora. Nakon nereda u Delhiju, Fatima je optužena za višestruke optužbe, uključujući nemire, ubistva i poticanje nasilja u zajednici.

Međutim, njezini roditelji kažu da je bila meta jer je vodila mirni ženski protest protiv CAA-e u Jaffarabadu, pretežno muslimanskoj četvrti na sjeveroistoku Delhija.

“Prošle su tri godine otkako nije bila kod kuće. Volio bih da se brzo vrati”, rekao je Hussain za Al Jazeeru u svojoj rezidenciji. “Vlada želi da budemo tihi i lišeni bilo kakvog glasa. Uznemiravaju nas i zastrašuju bez razloga. U čemu je naša greška? Da smo mi muslimani?”

Poput Khana, Fatima je također dobila kauciju u više slučajeva, ali je i dalje u zatvoru prema UAPA-i. Aktivisti kažu da su protestanti poput Fatime i Khana kažnjeni samo zbog suprotstavljanja politici vlade.

“Imamo vrlo dobre mlade ljude u zatvorima pod UAPA godinama bez početka suđenja. Ljudi koji su očito poticali mržnju uprkos našoj intervenciji na najvišim sudovima u zemlji nisu uhapšeni. S druge strane, stvorili su slabe optužbe protiv ljudi koji su bili istaknuti u protestima protiv CAA-e”, rekao je za Al Jazeeru istaknuti aktivist za prava Harsh Mander.

MR Shamshad, advokat na indijskom Vrhovnom sudu koji je preuzeo nekoliko slučajeva nemira u Delhiju, rekao je da su mnogi ljudi optuženi bez dokaza.

“Za pokretanje krivičnih postupaka potrebni su vam čvrsti dokazi, ali u većini ovih slučajeva ti materijalni dokazi nedostaju”, rekao je za Al Jazeeru.

Shamshad je rekao da je UAPA “drakonski zakon koji bi se trebao primjenjivati umjereno u vrlo iznimnim okolnostima”. “Međutim, čini se da je u slučajevima nereda u Delhiju nerazumno nametnut mnogim ljudima”, dodao je.