Rat u Ukrajini ušao u drugu godinu: Zamorna rovovska borba

Rat u Ukrajini ušao je u petak u drugu godinu i ne vidi mu se kraj, UN je izglasao rezoluciju kojom traži “trenutno” povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja, a svjetski čelnici su spremni povećati pomoć Ukrajini i uvesti nove sankcije Moskvi i zemljama koje je podržavaju.

I dok su na istoku i jugu Ukrajine borbe u punom jeku, na prvu godišnjicu ruske invazije saveznici diljem svijeta izrazili su podršku Kijevu.

Tako je pariški Eiffelov toranj osvijetljen bojama ukrajinske zastave, a gradonačelnica Anne Hidalgo je održala govor u kojem je poručila da će “biti života poslije rata jer će Ukrajina pobijediti”.

U Londonu se održalo bdijenje s porukom “Ako ste za slobodu, onda ste za Ukrajinu”.

Opća skupština UN-a izglasala je u četvrtak glasovima 141 zemlje rezoluciju kojom traži “trenutno” povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja čime je dan uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni.

Za rezoluciju kojom se traži “sveobuhvatan, pravedan i trajni mir” glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući “protiv”.

Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu. Protiv rezolucije glasale su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva.

Među suzdržanima su osim Kine bile i Indija, Alžir, Južnoafrička Republika (JAR), Etiopija, Iran, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.

‘Motivi slični onim u Drugom svjetskom ratu’

Ruski ambasador pri UN-u optužio je Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onim u Drugom svjetskom ratu. “Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse”, rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko evropskih zemalja obećalo poslati Kijevu.

Zamjenik ruskog ambasadora u UN-u Dimitrij Poljanski je rezoluciju UN-a ocijenio “beskorisnom”, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio ishod glasanja.

“Ova rezolucija je snažan signal nepokolebljive globalne podrške Ukrajini”, napisao je na Twitteru.

Istovremeno, ukrajinska vojska javila je o pojačanim ruskim vojnim aktivnostima uoči godišnjice, s najmanje 25 gradova i sela u tri sjeverne oblasti koje su pod ruskom vatrom.

Novinska agencija Reuters nije mogla potvrditi izvještaje s fronta, prenijela je Hina.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskog teritorija, a rat, kojeg Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” za zaštitu svog suvereniteta, pretvorio se u zamornu rovovsku bitku, iscrpljujuće ratovanje sa sve većim gubicima na obje strane, posebno oko istočnog grada Bahmuta.

Zapadni dužnosnici procjenjuju ruske žrtve na 200.000 poginulih i ranjenih, no krajem godine je jedan od vodećih američkih generala procijenio broj žrtava na obje strane na više od 100.000.

Milioni Ukrajinaca su pobjegli pred ratom, a deseci hiljada civila su ubijeni. Zapad i Ukrajina optužuju Rusiju za ratne zločine, no Moskva odbacuje te optužbe i tvrdi da ne napada civile.

Rat je naštetio svjetskoj ekonomiji, a u međunarodne odnose se uvukao duh Hladnog rata.

Slabi izgledi za kraj rata

Izgledi za skoro okončanje rata su gotovo nikakvi, što je potvrdio i glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. “Ne znamo kada će rat završiti, ali znamo da kada završi moramo sve učiniti da se historija ne ponovi”, rekao je Stoltenberg i dodao da se mora spriječiti ugrožavanje evropske sigurnosti.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će u petak na video konferenciji s čelnicima G7 i Zelenskim kako bi objavio sankcije svima koji pomažu Rusiji. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je rekao da će SAD Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od dvije milijarde dolara.

Rekao je da će zemlje grupe G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.

“Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruske ekonomije”, rekao je Sullivan.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao je da finansijski čelnici G20 moraju na sastanku u Indiji osuditi rusku agresiju i najavio novi evropski paket sankcija Rusiji.

Indija, koja trenutno predsjeda grupom G20, ne želi da blok raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije te traži da se u komunikaciji izbjegava koristiti riječ “rat” za opis jednogodišnjega sukoba, rekli su dužnosnici G20 Reutersu.

Službeno neutralna, Kina poziva da se poštuje suverenitet država, uključujući i Ukrajinu, pozivajući međunarodnu zajednicu da uzme u obzir zabrinutost Moskve u pitanju sigurnosti.

No sve je jači pritisak Zapada na Peking, koji nikad nije javno ni podržao ni kritikovao rusku ofenzivu, izrazivši nekoliko puta podršku Moskvi suočenoj sa zapadnim sankcijama.

Posljednjih dana američki državni sekretar Antony Blinken rekao je tako da se boji da bi Kina mogla razmišljati o mogućnosti slanja oružja Rusiji – što je Peking oštro opovrgnuo.

Putin je u međuvremenu za odnose s Kinom rekao da su “dostigli nove horizonte” te da su rusko-kineski odnosi “stabilizator međunarodne situacije”. Također je rekao da na proljeće očekuje posjet predsjednika Xi Jinpinga.

Xi bi u petak trebao održati ‘govor o miru’.

Stajalište Pekinga je da su pregovori i dijalog jedini način rješavanja sukoba.

Dodatno podižući tenzije, Putin je u utorak u svom obraćanju parlamentu objavio da Rusija obustavlja sudjelovanje u Novom START-u, sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama koji ograničava strateške nuklearne arsenale dvije strane.