‘Time’: Sumnjivo kinesko posredovanje u okončanju rata u Ukrajini

Trebalo je gotovo godinu krvoprolića da Kina shvati da je rat u Ukrajini veliki problem, zbog kojeg želi igrati važnu ulogu u njegovom okončanju, piše američki časopis Time.

Dodaje kako je to bila poruka koju je Wang Yi, predsjednik Odbora za vanjske poslove Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, uputio evropskim čelnicima na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošle subote.

Problem je, naravno, u tome što Wang ne predlaže da se bira najkraći put, što bi značilo da Peking obustavi finansijsku i političku podršku ratnoj mašineriji ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Umjesto toga, odvažio se na “nejasan” mirovni plan, u kojem bi Kina imala ulogu posrednika između zaraćenih strana, ali zapravo implicitno upućuje “blagu kritiku” Sjedinjenim Američkim Državama.

Mirovni pregovori?

“Neke sile možda ne žele da se mirovni pregovori ostvare. Njih nije briga za život i smrt Ukrajinaca, niti za štetu Evropi. Oni možda imaju strateške ciljeve veće i od same Ukrajine”, rekao je Wang.

U izvještaju koji je pripremio Charlie Campbell, dopisnik Timea za istočnoazijska pitanja u Singapuru, postavlja se pitanje o razlozima zbog kojih je Kina upravo sada pokrenula svoju mirovnu inicijativu.

Odgovarajući na to pitanje, časopis se osvrnuo na način na koji je Peking pristupao sličnim događajima u modernoj povijesti, budući da je bio oprezan i suzdržan u pogledu uplitanja u daleke sukobe.

Uključivanje Kine u sukob u Ukrajini u ovom trenutku može proizaći samo iz želje da ostane relevantna, navodi časopis.

Drugi razlog za uplitanje Pekinga mogao bi biti taj što Rusija gubi rat.

Iz kineske perspektive, brza Putinova pobjeda bila bi šamar za SAD te bi potvrdila nemoć Zapada.

Politički vakuum

Međutim, sukob koji već dugo traje probudio je Evropsku uniju i oživio Sjevernoatlantski savez-

Što borbe duže traju, veća je šansa da Rusija neće moći zadržati teritorije koje je osvojila, a to nagovještava smanjenje njene sfere utjecaja u Centralnoj Aziji.

“Politički vakuum duž sjeverne kineske granice predstavljat će sigurnosnu prijetnju” za Peking, kaže Victor Shih, stručnjak za kinesku politiku na Univerzitetu California u San Diegu.

Međutim, još bitnije pitanje glasi: Ima li Kina diplomatske sposobnosti da ponudi rješenje prihvatljivo za obje strane u ratu.

Istina, Peking ima vrlo malo iskustva u posredovanju u mirovnim sporazumima, a njegovi motivi kao glavnog strateškog partnera Rusije ostaju vrlo upitni, jer je imao koristi od rata kupujući ruske prirodne resurse po sniženoj cijeni.

Iako je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba oprezno pozdravio Wangov plan, predsjednik Volodimir Zelenski je u više navrata odbacio nagodbu prema kojoj bi se njegova zemlja odrekla bilo koje teritorije koju je Putin osvojio.

Wangova ‘dimna zavjesa’

Victor Gao, direktor Kineskog nacionalnog udruženja za međunarodne studije i glasnogovornik kineske vlade, kaže da bi mogući početak bilo kakvog rješenja bilo primirje duž trenutnih borbenih linija.

Postoji još jedan motiv koji se krije iza pokretanja kineske mirovne inicijative, a to je zabijanje klina između Kijeva i njegovih zapadnih saveznika, navodi američki časopis.

Wangov govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji nije ništa drugo nego “dimna zavjesa” iza koje Peking skriva podršku Moskvi i daje joj prostor da se predstavi kao “odgovorni akter”, dok Washington pojačava opskrbu Kijeva oružjem.

Time završava izvještaj citirajući mišljenje Jonathana Sullivana, direktora kineskih programa na Institutu za istraživanje Azije Univerziteta u Nottinghamu, Velika Britanija, da bi Zapad mogao kategorično odbaciti ideju o kineskim mirovnim pregovorima.