Biden pružio podršku članicama istočnog krila NATO-a

Američki predsjednik Joe Biden u srijedu se sastao s čelnicima zemalja istočnog krila NATO-a, u znak podrške njihovoj sigurnosti dan nakon što je Moskva objavila da više neće učestvovati u historijskom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja i poručila da će nastaviti rat protiv Ukrajine, za koji je rekla da joj ga je nametnuo Zapad.

Biden je doputovao u poljsku prijestolnicu kasno u ponedjeljak, nakon iznenadne posjete Kijevu, nekoliko dana prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

U trenutku najvećih napetosti između Rusije i Zapada u desetljećima nakon Hladnog rata, Biden se u utorak obratio hiljadama okupljenih u centru Varšave i rekao da se “autokratima” poput ruskog predsjednika Vladimira Putina mora suprotstaviti.

Nekoliko sati ranije Putin je iznio niz kritika na račun zapadnih sila, optužujući ih za rat u Ukrajini.

Putin je, također, odstupio od Novog START-a, sporazuma o kontroli naoružanja, i upozorio da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse.

 

Novi START je posljednji bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju, čije je trajanje produženo do 5. februara 2026. godine.

Prije odlaska na sastanak s istočnim članicama NATO-a, Biden je Putinovu odluku nazvao “velikom greškom”.

Nakon sastanka s osobljem američke ambasade u Varšavi, Biden je stigao na sastanak s čelnicima Bukureštanske deveterice (Poljska, Rumunija, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litvanija i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva.

Upravo su mnoge od njih najsnažniji zagovornici vojne pomoći Ukrajini i pozivaju na povećanje vojne pomoći Ukrajini, kao što su sistemi protuzračne odbrane.

Moskva redovno ponavlja da širenje NATO-a do njenih granica, a uskoro bi se trebale pridružiti i Švedska i Finska, smatra prijetnjom samoj opstojnosti Rusije.

Predsjednik Latvije Gitanas Nauseda rekao je da želi snažnije učešće SAD-a u Evropi upravo na istočnom krilu NATO-a, a za Ukrajinu više oružja.

“Dajmo Ukrajini svo oružje potrebno da porazi agresora”, tvitao je Nauseda u srijedu prije sastanka.

“Nastavimo jačati našu odbranu. Istočno krilo mora ostati u fokusu. Nikakvih ahilovih peta ne smije biti.”

Latvija se pridružila NATO-u 2004. godine i u julu će ugostiti samit tog vojnopolitičkog saveza.

 

Nisu sve članice Bukureštanske deveterice jednako predane smjeru kojim idu Evropska unija i NATO.

Mađarska ne podržava neke sankcije koje je Evropska unija nametnula Rusiji i jedina je članica NATO-a, uz Tursku, koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske Alijansi.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto pozvao je na mirovne pregovore kako bi se spriječila eskalacija rata u Ukrajini u širi sukob.

“Slušajući govore predsjednika SAD-a i Rusije u utorak, mislim da bi čovječanstvu učinili mnogo veću uslugu da njih dvojica sjednu zajedno i razgovaraju”, rekao je Szijjarto na konferenciji za novinare u Budimpešti.

Prije polaska na sastanak u Varšavu, češki premijer Petr Fiala ponovio je koliko je važno pomoći Ukrajini.

“Ukrajinci se bore izvanredno hrabro, ali to ne mogu bez naše pomoći i ne mogu bez pomoći velikih, snažnih zemalja, koje imaju sva sredstva i sposobnosti”, kazao je on.