Hoće li rat u Ukrajini opet pokrenuti rusko-američku utrku u nuklearnom naoružanju?

Sporazum Novi START traje do 2026. i jedini je preostali sporazum koji kontrolira utrku u nuklearnom naoružanju između Rusije i Amerike.

Sporazum zahtijeva od obje strane da provedu 18 godišnjih inspekcija u nuklearnim postrojenjima, te da se izvrši razmjena podataka kako bi se provjerilo poštuju li se uvjeti sporazuma (Al Jazeera)

Pišu: Fahim Sourani i Mohamed Elmenshawy

Moskva-Washington: Posljedice ruskog rata u Ukrajini iz dana u dan se sve više osjećaju, a nedavno su stigle i do ono čega su se svi plašili: utjecaja na utrku u nuklearnom naoružanju između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

List Wall Street Journal navodi da je američki State Department obavijestio Kongres da je Rusija zaustavila uzajamne inspekcije nuklearnih postrojenja, što predstavlja kršenje Ugovora o strateškom ofanzivnom nuklearnom oružju START-3.

U isto vrijeme, analize ruskih stručnjaka potvrđuju da je kontinuirana američka isporuka oružja Kijevu postala prepreka za Moskvu koja sprječava nastavak razgovora s Washingtonom o budućnosti tog sporazuma.

Rusija je prije nekoliko dana upozorila da jedini preostali sporazum sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja možda neće biti obnovljen 2026. godine, zbog, kako to smatra, američkih pokušaja da se nanese “strateški poraz” Rusiji u Ukrajini.

Sporazum Novi START

Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto svjetskih nuklearnih bojevih glava, a to je oružje djelomično ograničeno ranije postignutim sporazumima, uključujući i sporazum Novi START koji je stupio na snagu 2011. i produžen je do februara 2026.

Sporazumom Novi START obnovljena je saradnja i zajedničko vodstvo između Moskve i Washingtona u oblasti kontrole nuklearnog oružja i smanjen je njegov broj. Na tom polju je zaista postignut veliki napredak.

Sporazum se odnosi na dalekometne i interkontinentalne nuklearne rakete, te precizira da nuklearni arsenal interkontinentalnih projektila dviju zemalja može iznositi najviše 700 nuklearnih bojevih glava u kopnenim bazama i 1.550 nuklearnih projektila u podmornicama i strateškim zračnim bombarderima, uz posjedovanje 800 fiksnih i pokretnih platformi za lansiranje nuklearnih raketa.

Ovo je jedini preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između dvije zemlje nakon što su se 2019. povukle iz Sporazuma o nuklearnom oružju srednjeg dometa koji je postignut između dvije strane 1987. godine.

Prije više od godinu dana američki predsjednik Joe Biden predložio je da se sporazum produži za još pet godina, što je Rusija pozdravila.

Sporazum zahtijeva od obje strane da provedu 18 godišnjih inspekcija u nuklearnim postrojenjima, te da se izvrši razmjena podataka kako bi se provjerilo poštuju li se uvjeti sporazuma.

Sačuvati ono što je preostalo

Iako se u službenom stavu Moskve naglašava važnost sporazuma, također se smatra da je neophodno osigurati odgovarajuće uvjete za pregovore o njegovoj budućnosti. Moskva na taj način opravdava razloge za odgađanje sastanka Bilateralne konsultativne komisije – koji se trebao održati u Kairu u novembru – na neodređeno vrijeme.

U tom kontekstu, istraživač međunarodnih pitanja Dmitry Babich odbacuje mogućnost da će u skoroj budućnosti doći do postizanja novih sporazuma u oblasti kontrole naoružanja između SAD-a i Rusije. Prema njegovom mišljenju, dvije zemlje su ponovno ušle u prvu fazu utrke u naoružanju. Na temelju toga, teško će se dogovoriti o bilo kakvim pravno obvezujućim i sveobuhvatnim ograničenjima u na kratkoročnom ili srednjoročnom planu.

Babich je, govoreći za Al Jazeeru, rekao kako bi bilo pametno usmjeriti pažnju na očuvanje postojećih sporazuma, jer se sporazum START teško može spasiti od sudbine drugih sporazuma iz kojih je Washington, kako je opisao, jednostrano istupio.

Dodao je da je u kontekstu ruske prisutnosti u indirektnom sukobu sa SAD-om u Ukrajini teško voditi bilateralne diplomatske aktivnosti. Štaviše, bilo bi čudno sjediti i razgovarati o START-u u trenutku kada Washington nastavlja da opskrbljuje Kijev oružjem i uveliko povećava nivo eskalacije time što snabdijeva  Ukrajinu dalekometnim, visokopreciznim oružjem i naprednim sistemima protivzračne odbrane.

Odvojiti pitanje START-a i Ukrajine

S druge strane, Steven Pifer, stručnjak za evropska pitanja i razoružanje na Institutu Brookings, nada se da će Moskva shvatiti da dvije strane imaju prevladavajući interes da ograniče svoje natjecanje u nuklearnom oružju, posebno kada je širi odnos problematičan.

Govoreći za Al Jazeeru, Pifer je dodao: “Ovo je bilo stajalište obje strane prije gotovo 50 godina, ali Kremlj sada – očito zbog opsjednutosti predsjednika Putina Ukrajinom – vezuje provedbu sporazuma Novi START uz američku podršku Kijevu, a to neće ostvariti Putinov cilj”, kako je to opisao.

Sa svoje strane, politički analitičar Sergej Persanov skreće pažnju na dodatne prepreke na putu provođenja nadzornih i inspekcijskih zadataka uzrokovane zapadnim sankcijama protiv Rusije, kao što su nedostatak redovnog zračnog prometa, ignoriranje ruskih zahtjeva da se potvrdi mogućnost prolaska aviona s inspektorima kroz zračni prostor tranzitnih zemalja, probleme s vizama tokom tranzita, poteškoće u plaćanju usluga tokom provođenja inspekcije itd.

Kaže da su američki posmatrački timovi postali zainteresiraniji za provođenje obavještajnih aktivnosti na ruskom tlu pod krinkom inspekcija, a to, prema njegovom mišljenju, uzima u obzir i ruska strana kada odlučuje o nastavku pregovora.

U međuvremenu, Persanov tvrdi da čak i bez nastavka inspekcija na lokacijama Sporazum START teoretski može ostati na snazi i u trenutnim okolnostima, pod uvjetom da dvije strane nastave razmjenjivati obavijesti i javne informacije na daljinu.

Prema njegovim očekivanjima, kako vrijeme bude odmicalo svaka strana će reći da se ne može postići dovoljan stepen sigurnosti da druga strana poštuje obaveze, uključujući i količinu naoružanja. Hoće li ovaj problem dovesti do kraha sporazuma ili će ga dvije strane uspjeti riješiti, zavisi od političke volje rukovodstava dviju država, dodao je.

Biden nema mnogo izbora

Steven Pifer priznaje da predsjednik Joe Biden “nema baš dobre mogućnosti da prisili Rusiju da dopusti inspekcijama obavljanje posla ili da prisustvuje sastanku Bilateralne konsultativne komisije”.

Iako sporazum služi interesima obje strane, Pifer ističe da bi se “Rusi trebali zapitati šta bi bilo da sporazum Novi START propadne. U slučaju nepostojanja dogovorenih ograničenja, američka vojska može značajno povećati – i to uz relativno male troškove – broj bojevih glava interkontinentalnih balističkih raketa tako što će rezervne bojeve glave postaviti na projektile koji trenutno nose manje bojevih glava u odnosu na svoj kapacitet”.

S druge strane, Matthew Wallin, izvršni direktor istraživačkog centra American Security Project (ASP), u čijem fokusu rada su vojna pitanja, smatra da “Rusija ne krši nužno sporazum Novi START, već koristi mogućnost da njegov rok istekne nekoliko godina prije kako bi stvorila više straha od nuklearne eskalacije, s ciljem da se smanji zapadna podrška Ukrajini.”

Wallin vjeruje da je prijetnja raspoređivanjem većeg broja strateškog nuklearnog oružja bacanje novca, budući da je 1.550 komada oružja raspoređenog u okviru Novog START-a već više nego dovoljno da jedna strana uništi drugu u potpunosti.

Izvor: Al Jazeera