Može li razorni zemljotres otopliti odnose Turske i Grčke?

Razorni zemljotres koji je prošle sedmice pogodio južnu Tursku pokrenuo je značajne promjene u turskim odnosima s Grčkom, jer su vode koje su bile u centru decenijama starih sporova između dvije zemlje postali kanali za izražavanje solidarnosti.

Grčki dobrovoljci požurili su u Tursku kako bi pomogli u potrazi za preživjelima zarobljenim ispod ruševina, nakon potresa koji je do danas ostavio više od 35.000 mrtvih, kao i velike materijalne štete.

Ovi dobrovoljci su doplovili u Tursku preko teritorijalnih voda u Egejskom moru, koje je bilo stalni izvor pomorskih napetosti između Ankare i Atine.

Prema izvještaju turske novinske agencije Anadolija, 35 članova grčkih spasilačkih timova trenutno radi u turskoj provinciji Kahramanmaras, gdje su stigli u subotu navečer, nakon što su putovali iz Atine gotovo 30 sati.

‘Dobrodošli, braćo’

Grčki tim dobrovoljaca ima 11 žena, među kojima je i jedna doktorica. Imaju i psa tragača, lijekove, vozilo hitne pomoći, još sedam drugih vozila, te veliku količinu opreme i alata za traganje i spašavanje. Turske vlasti su im olakšale prelazak preko mora preko otoka Lezbos.

Dobrovoljci su se ukrcali na brod u luci Mitileni na otoku Lezbos, a prva poruka koja ih je dočekala kada su stigli u Tursku bila je: “Dobrodošli, braćo”, prema riječima jednog dobrovoljaca u timu.

Grčki dobrovoljac Kostas Tsakonas opisao je stanje u Kahramanmarasu, epicentru zemljotresa, kao užasno, zbog čega mnogi članovi tima nisu mogli zaustaviti suze.

Grci su među više od 9.400 osoblja međunarodnih timova za potragu i spašavanje iz 77 zemalja, koji su prošle sedmice doputovali u Tursku kako bi se pridružili naporima u potrazi za preživjelim.

Teritorijalne vode između Turske i Grčke često su svjedočile napetostima oko pomorskog suvereniteta, pored toga da je Atina stalno vraćala ilegalne migrante u Tursku. Međutim, tragedija nakon potresa promijenila je klimu u odnosima između dvije zemlje.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan primio je telefonski poziv od grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, tokom kojeg je grčki premijer izrazio saučešće zbog gubitaka života u zemljotresu i izrazio solidarnost svoje zemlje s Turskom.

U nedjelju je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias bio prvi visokopozicionirani evropski diplomata koji je posjetio Tursku u znak solidarnosti nakon katastrofe koje su izazvali zemljotresi. Posjetio je južnu provinciju Hatay u pratnji svog turskog kolege Mevluta Cavusoglua, kako bi sagledao posljedice razaranja.

Dendias je poručio da Turska i Grčka ne bi trebale čekati da još jedan zemljotres ukloni zidove između njih, dok je Cavusoglu istaknuo da je posjeta grčkog kolege važna za odnose dviju zemalja.

Turski ministar vanjskih poslova rekao je da između dvije zemlje možda ima problema, te da “postoje problemi koje nismo mogli riješiti s Grčkom, a ponekad svjedočimo napetostima u odnosima. Međutim, postali smo dvije zemlje koje se sreću u teškim vremenima”.

Ranije napetosti

Skrenuo je pažnju na to da se 1999. dogodio zemljotres u Turskoj, a potom u Grčkoj, s razmakom od oko mjesec dana, ističući da su dvije zemlje tada požurile pružiti pomoć jedna drugoj.

Cavusoglu je podsjetio da je u to vrijeme napisao pismo američkom magazinu Time kao turski državljanin u kojem je naveo: “Važno je da pomažemo jedni drugima u teškim vremenima, ali ne moramo čekati još jedan zemljotres i još jednu katastrofu kako bismo razvijali naše odnose”, naglasivši da i dalje zastupa ovo gledište.

Područje Egejskog mora svjedočilo je napetostima između Ankare i Atine oko razgraničenja pomorske nadležnosti, a Ankara je ranije iznijela ponudu za pregovore kako bi se postigla pravedna rješenja za pitanja koja se tiču regije istočnog Sredozemlja i Egejskog mora.

Osim pomoći i grčkih timova za traganje i spašavanje, timovi iz desetaka zemalja požurili su sudjelovati u potrazi za preživjelima ispod ruševina u deset provincija pogođenih zemljotresom.

Prema podacima Turske uprave za katastrofe i vanredne situacije (AFAD), broj osoblja i dobrovoljaca u pogođenim područjima iznosi 35.249 tragača i spasilaca, među kojima su i pripadnici međunarodnih timova, među 249.089 ljudi na terenu iz zvaničnih i nezvaničnih institucija i agencija.