Kuda ide ukrajinski rat?

Godinu dana nakon što su Rusi napali Ukrajinu, rat u kojem je poginulo 100.000 vojnika na obje strane, 40.000 civila je ubijeno, a gradovi su sravnjeni sa zemljom, nastavlja uništavati državu i voditi prema destabilizaciji svjetskog poretka.

Tim vapajem je Nathalie Funès započela svoj izvještaj u francuskom časopisu L'Obs, predstavljajući teško stanje vojnika koji se nalaze u napuštenim rovovima i podrumima u Bakhmutu, upoređujući ih s rovovima u Prvom svjetskom ratu u Verdunu u Belgiji. Također je podsjetila na bombardiranja bolnica, porodilišta i stambenih zgrada u Mariupolju, na napuštene leševe na ulicama Buče i Izjuma, na iznemogle izbjegle žene i djecu, te iskrcavanja na poljskim stanicama.

Funès smatra kako rat već dugo traje. Rusi su pretpostavljali da će ovaj rat biti obična “specijalna vojna operacija”, u kojoj će Kijev pokleknuti u roku od nekoliko dana. Potom se činilo da je pobjeda nadohvat ruke Ukrajincima, nakon njihovog kontranapada krajem ljeta. Međutim, linija bojišnice, između Bakhmuta i današnjeg Kramatorska, podsjeća na duge, smrtonosne bitke u Prvom svjetskom ratu i Staljingradu.

S ratom ovakvih razmjera svijet se nije susreo još od predaje Trećeg Reicha 1945. godine, da bi se brutalno vratio nakon 70 godina mira na tlu Evrope. Njemački kancelar Olaf Scholtz predvidio je, tri dana nakon ruskog napada, da “svijet više neće biti isti kao što je bio”, kao da je zamišljao da će doći do brojnih nemira.

U roku od nekoliko mjeseci, kaže autorica teksta, Evropa je mobilizirala svu svoju energiju da pomogne Ukrajini i kazni Rusiju. Sjedinjene Američke Države su, nakon sramežljivih godina Baracka Obame i haotičnih godina Donalda Trumpa, vratile svoju poziciju i isplatile Kijevu više od 100 milijardi dolara. Vidjeli smo da je Sjevernoatlantski ugovor (NATO) napokon, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da je savez “moždano mrtav” 2019. godine, pronašao razlog svog postojanja i pozdravio nove kandidate za svoje članstvo.

„Ali nakon godinu dana, ishod ovog iscrpljujućeg rata i dalje je neizvjestan, a konačna rješenja ostaju “gotovo nemoguća u kratkom i srednjem roku”, kaže Thibault Fouillet iz francuske Fondacije za strateška istraživanja (FRS).

Unatoč čvrstom savezništvu Zapada s Kijevom i odluci da se toj državi isporuči više od 100 teških tenkova, protivnički tabor nije oslabio, a ruska ekonomija nije “uništena” zapadnim sankcijama, kako je to predviđala američka ministrica finansija Janet Yellen.

Autorica je na kraju zaključila da se i druge sile, osim Rusije, sada nastoje nametnuti u globalnoj igri, što predstavlja novu prijetnju međunarodnoj sigurnosti, jer svijet ulazi u novu eru ratova.