Evropski parlament pozvao EU da ratificira Istanbulsku konvenciju
Sve države članice potpisale su Istanbulsku konvenciju 2017. godine, ali je Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litvanija i Slovačka još nisu ratificirale.

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su u rezoluciji Europsku uniju da ratificira Istanbulsku konvenciju, kao i šest država članica koje to još nisu učinile, prenosi Hina.
Sve države članice potpisale su Istanbulsku konvenciju 2017. godine, ali je Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litvanija i Slovačka još nisu ratificirale.
“Danas smo u Parlamentu ponovno pozvali na EU ratifikaciju Konvencije, ali smo uputili i zahtjev prema preostalih šest država članica koje nisu ratificirale. Tražimo od Vijeća da se odupre pritiscima spomenute manjine i da dovede proces ratifikacije ovog iznimno važnog dokumenta do kraja, bez odgode”, rekao je Hini hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić.
“Države članice koje odbijaju to učiniti i podržati su dobro poznate po svojim problematičnim stavovima vezanima uz ovu temu, ali nedopustivo je da se opstruira dokument koji može i treba zaštititi milijune žrtava i prevenirati nasilje.”
Nedostatak volje vladajućih
Hrvatska je 2018. ratificirala prvi pravno obavezujući dokument za zaštitu žena od nasilja, ali Matić kaže da je najveći izazov u provedbi istog “nedostatak političke volje kod vladajućih”.
Kao konkretne probleme istakao je poteškoće u procesuiranju takvih djela i preniske kazne za počinitelje.
“Zastrašujuća je i činjenica da su žrtve višestruko izložene nasilju – prvo od počinitelja, a onda nerijetko i od sustava”, dodao je Matić.
Turska ju je prva ratificirala, ali se i prva iz nje povukla 2021. godine. U rezoluciji se ističe da je to “opasan presedan za ostale države”. Poljski potezi sugeriraju da bi ova država mogla učiniti isto. Ta članica EU, često u sukobu sa Briselom, zatražila je da se preispita ustavnost Istanbulske konvencije, a EP u rezoluciji “snažno osuđuje pokušaj osporavanja” iste.
Potez Ukrajine
Eurozastupnici ističu da Ukrajina može biti primjer za šest država članica EU-a koje je odbijaju ratificirati.
Kijev je to učinio prošle godine, što bi trebalo “poslužiti kao podrška ukrajinskim tijelima za procesuiranje zlodjela nad ženama i djecom koje su počinili ruski vojnici te za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja”, navodi se u rezoluciji.
Procjenjuje se da je u svijetu 736 miliona žena doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje intimnog partnera, nepartnersko seksualno nasilje ili oboje barem jednom u životu. Na nivou EU-a svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje.